Đukanović je agenciji MINA kazao da se partije ili pokreti koji pokušaju da stvaraju građansko društvo po automatizmu proglašavaju za izdajnike ili strane plaćenike.

“Pogledajmo samo odnos takozvanih prosprpskih i suverenistickih partija. Svakodnevno sijanje govora mržnje i potpirivanje podjela. To ide do granica pucanja kad će biti kasno da se stvari vrate u normalu”, rekao je Đukanović.

Kako je dodao, oni dehumanizuju suprotnu stranu kroz govor mržnje i gotovo crtaju metu svakome ko stoji sa druge strane čineći legitimnim nasilje nad njim.

Prema riječima Đukanovića, nasilje je za sada verbalno ali nije neočekivano i fizičko kao sljedeći korak na eliminaciji “neprijatelja” .

“S druge strane, i građani vrlo rado odgovaraju na “poziv” političara i nacionalno i vjersko pitanje stavljaju kao prioritet. Nijesmo nikada vidjeli da se građani mobilišu oko ekonomskih pitanja kao kada su u pitanju nacija i vjera”, smatra Đukanović.

On je rekao da su medji, kao i političke partije, zauzeli stranu i da je vrlo malo onih koji drže objektivni kurs prema stvarnosti.

“Postali su oglasne tabele političkih partija i pokreta. Mediji su, po mojem mišljenju, jedni od glavnih krivaca za ovakav ambijent u društvu i sijanje mržnje među nacijama i vjerama”, rekao je Đukanović.

On je kazao da su mediji vrlo angažovani u stvaranju i produbljivanju podjela u društvu.

“Nedostatak objektivnosti je užasan i zapravo se možemo pitati da li mi imamo slobodne medije ili mašine za proizvodnju manipulacija? Vrlo malo je sadržaja koji pozitivno utiču na širenje ideje multikulturalizma i razvijanja suživota različitih naroda koji žive na našim prostorima”, saopštio je Đukanović.

Kako je kazao, očigledno je da obrazovni sistem nije odgovorio zadatku na izgradnji multikulturalnog drustva.

“Kako će odgovoriti ako znamo da je predmet građansko obrazovanje ukinut, a čini mi se da je to jedan od najvažnijih predmeta koji mora biti obavezan? Samo se kroz izgradnju ličnosti u najranijem uzrastu može očekivati da prihvati određene stavove koji afirmišu multikulturalizam”, smatra Đukanović.

On je kazao da je obrazovanje ključno, zajedno sa svim ostalim agensima socijalizacije poput medija, za izgradnju tolerancije i razumijevanja među različitim nacijama i vjerama.

“Dakle, potrebno je da se u sistem obrazovanja vrati i bude obavezan predmet građansko obrazovanje, kroz koji bi učenici imali priliku da nauče o različitostima u našem društvu - nacionalnim, vjerskim, seksualnim i slično”, rekao je Đukanović.

On je ocijenio da je u posljednje vrijeme narušen multietnički sklad koji je postojao ranije, dodajući da su tenzije među različitim etničkim zajednicama sada izraženije.

“Posebno loš odnos postoji izmedju Srba i Crnogoraca”, rekao je Đukanović.

On je kazao da se ispod sklada multikulturalizma, koji je donedavno postojao i koji se ogledao se u površinskom miru, nalaze veoma snažni antagonizmi među različitim narodima.

“Živimo jedni pored drugih u svojim jasno omeđenim zajednicama, a ne jedni sa drugima. Nijesmo kao društvo uspjeli, mada nijesmo ni pokušavali, da postanemo interkulturalno društvo što je veći stepen međusobnih odnosa različitih nacionalnih zajednica”, smatra Đukanović.

On je kazao da je moguće da postoje varijacije u pogledu etničke, vjerske, kulturne distance u različitim regijama Crne Gore ali da je svuda odnos među “različitim” prilično rezervisan.

“Kao što rekoh, to je odnos tolerancije za koji međutim malo treba da bude narušen”, rekao je Đukanović.

To je, kako je naveo, vidljivo u posljednje dvije godine kada počinju sve glasnije da se ističu nacionalni momenti i da se čitave oblasti i regije svojataju od različitih etničkih zajednica.

“Pa tako imamo srpsku Boku, crnogorsko Cetinje i slično. Vidimo koliko se pompe diže oko popisa stanovništva i to zbog pitanja o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti. Nekako se svi plaše tih rezultata i usmjereni su da ih bude vise jer onda valjda polažu više prava na ovu državu, imaju neku prednost u odnosu na ostale”, smatra Đukanović.

On je kazao da najveću prijetnju razvoju i širenju multikulturalizma predstavljaju ukorijenjeni stereotipi koji postoje među nacijama i kulturama koje žive u Crnoj Gori.

Ti stereotipi, kako je naveo Đukanović, sežu duboko u istoriju, ali su ojačali tokom i nakon ratova devedesetih.

“Tu su ponovo iskopani rovovi među nama. Političke i vjerske elite svake zajednice insistiraju na ispravnosti svoje načine i vjere i krivicu za loše odnose svaljuju na druge. Ne postoji kritički odnos prema svojoj naciji. Čini se da svi imaju samo afirmativni stav prema svome i da se kritika i objektivni odnos smatra kao slabost”, rekao je Đukanović.

On je kazao da bi svako htio da dominira nad drugim i da je njegov pogleda na svijet jedini ispravan, ističući da takav odnos elita nacionalnih i vjerskih zajednica ne dopusta da se razviju kvalitetniji odnosi i multikulturalnost, a kamo li interkulturalnost.

“Nedavno je jedan od nacionalnih lidera ustvrdio da mješoviti brakovi nijesu dobri jer ih vjera ne dozvoljava. Nevjerovatno je da takvi stavovi i dalje žive. Takvi stavovi su opasni. Vjerujem da je takvo razmišljanje zastupljeno među svim vjerama”, saopštio je Đukanović.

On je kazao da je uticaj vjerskih učenja na ponašanje ljudi snažan ali samo u smislu insistiranja na razlikama, dok se vrlo malo ljudi vodi onim principima koji su iz vjere ali su univerzalni kao sto je pravda, istina, miroljubivost.

“Uvijek mi je bilo čudno kako vjernici mogu biti ovoliko ratoborni? Kako je ovoliko kriminala, korupcije i drugih negativnih pojava a tako snažno prisustvo vjere i privrženost istoj”, pitao je Đukanović.

On je kazao da ne postoji samo jedna adresa koja bi trebalo da pokrene temu multikutiralizma, ali da, budući da se ljudi najviše vode stavovima političara i vjerskih lidera, oni bi morali biti nosioci te ideje.

Kako je dodao, neizostavno je obrazovanje od najranijeg uzarsta kao i mediji očišćeni od ideologije i politikanstva, objektivni i sa sadržajima koji afirmisu multikulturalnost i interkulturalnost.

On je kazao da je u zakonodavnom smislu dosta toga urađeno na planu multikulturalizma, i da na papiru sve izgleda dosta dobro.

Međutim, kako je istakao, neophodno je da ti propisi zažive u praksi.

“Da se osjeti da je država spremna da razvija multikulturalno još bolje gradjansko društvo. Da se ne dešava da kako koja ideologija dodje na vlast odredjena nacionalna zajednica strahuje za svoj opstanak”, rekao je Đukanović.

Prema njegovoj ocjeni, potrebno je da se i jače i odlučnije sankcionisu govor mržnje, kao i izazivanje etničke i nacionalne netrpeljivosti.

“Samo građansko društvo koje sve posmatra kao građane sa jednakim pravila i obavezama može da donese blagostanje, uz naravno omogućavanje svima da gaje svije nacionalne i etničke posebnosti. Ne može ovo biti zemlja ni naša ni njihova, ovdje smo svi na svome”, zaključio je Đukanović.