Opšti društveni ambijent u Crnoj Gori ne pogoduje zaštiti prava LGBTIQ+ osoba, stoga im je neophodno što prije obezbijediti život bez diskriminacije, nasilja i svakodnevicu u kojoj pravni propisi kroje put ka pravičnoj i svakog čovjeka dostojnoj budućnosti, prenosi PR centar.

To je poruka sa nacionalne konferencije “Prava LGBTIQ+ osoba – od strateških rješenja do praktične primjene zakona”, koju je organizovao Kvir Montenegro u okviru istoimenog projekta, koji je finansijski podržala Evropska unija.

Izvršni direktor Kvir Montenegra, Miloš Knežević, kazao je da posebno zabrinjava činjenica da, iako je Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola usvojen u julu 2020. godine, LGBTIQ+ osobe i dalje nisu u mogućnosti koristiti sva prava garantovana ovim zakonom i Ustavom Crne Gore.

- Vlada i Skupština nisu uskladile zakonodavni okvir, što bi uključivalo izmjene u svih 27 zakona i 14 podzakonskih akata. Još uvijek nema naznaka kada možemo očekivati početak rada na izradi nove Strategije za period od naredne četiri godine, pravilnici o medicinski potpomognutoj oplodnji, koje je usvojilo Ministarstvo zdravlja, direktno diskriminišu LGBTIQ+ osobe, a pristup zdravstvenoj zaštiti za transrodne osobe i dalje predstavlja izazov, što je rezultat nedostatka hormonske terapije i nedostatka aktivnosti Ministarstva zdravlja u rješavanju ovog problema -kcentovao  je Knežević.

Iako je Strategijom predviđeno usvajanje Zakona o rodnom identitetu baziranom na samoodređenju, to se, kako je dodao, nije dogodilo u prošloj godini. 

- Nasilje, napadi i govor mržnje na LGBTIQ+ osobe i dalje su neadekvatno procesuirani, čime institucije sistema šalju poruku društvu da se takvi vidovi ponašanja tolerišu, dok mi, LGBTIQ+ osobe, imamo osjećaj da je naš pristup pravdi i dalje nedostižan -  jasan je Knežević.

Naveo je da je Kvir Montenegro kroz projekat „Prava LGBTIQ+ osoba – od strateških rješenja do praktične primjene zakona“ uradio Izvještaj o realizaciji Strategije za unapređenje kvaliteta života LGBTI osoba 2019 – 2023.

- Izvještaj je pokazao da je od ukupno 52 definisane mjere, svega 31 mjera realizovana, odnosno 59,61 odsto u odnosu na postavljene indikatore uspjeha. Tačnije, od 31 mjere, njih 18 je realizovano, a 13 djelimično realizovano -  kazao je Knežević.

Naglasio je da je 60 odsto realizovanih i djelimično realizovanih mjera ostvareno od nevladinih orgaizacija ili u saradnji institucija sa nevladinim organizacijama, devet odsto uz finansijsku podršku međunarodnih organizacija a preostalih 31 odsto su ostvarile državne institucije.

- Sam Izvještaj dao je donekle generalan zaključak a to je da u cjelini, opšta atmosfera i odnos prema LGBTQ+ osobama u suštini ostaje nepromijenjen u odnosu na prethodni period, s tim da treba uvažiti da je aktuelni period u Crnoj Gori obilježen političkom nestabilnošću i pojačanim socijalnim tenzijama indukovanim različitim faktorima, zbog čega opšti društveni ambijent nije pogodovao zaštiti ljudskih prava u cjelosti, kao i u kontekstu LGBTIQ+ osoba - zaključak je Kneževića.

Generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, kazala je da u tom ministarstvu sa dužnom pažnjom prate očekivanja LGBTIQ+ zajednice od države i da li je i kolika bila efikasnost ključnih strateških i zakonskih rješenja.

- Implementacija Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, ali i posvećenost izradi Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja dodatno čine Crnu Goru državom u kojoj nema mjesta za diskriminaciju po bilo kom osnovu - rekla je Pajković.

Dodala je da je će novi strateški dokument za unapređenje kvaliteta života LGBTIQ osoba predstavljati odgovor na uočeni izazov u vezi sa društvenim prihvatanjem LGBTIQ+ osoba.

- U daljem radu ćemo uvažiti izvještaje i preporuke brojnih međunarodnih tijela, koji prepoznaju značaj posvećenosti rada Ministarstva za ljudska i manjinska prava u cilju unapređenja zaštite LGBTIQ+ osoba posebno sa aspekta primjene zakona, zaštite njihovih prava i sloboda, kao i sa aspekta njihove bolje inkluzije u različitim sferama društvenog života -  istakla je Pajković.

Vizija je, kako je rekla,  da Crna Gora postane društvo bez predrasuda, da LGBTIQ+ osobe imaju jednak tretman i mogućnosti u svim oblastima života, da budu bezbjedne od bilo kakvog oblika diskriminacije, uznemiravanja, zastrašivanja i nasilja.

Pajković je dodala da Ministarstvo za ljudska i manjinska prava opredjeljuje značajna sredstva za finansiranje projekata za oblast LGBTIQ+ osoba.

Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević, jasna je da u borbi za ljudska prava nema zauvijek dobijenih bitaka.

- Tome svjedočimo dnevno zapljusnuti talasima primitivizma i konzervativizma, za koje smo mislili da su prevaziđeni u Crnoj Gori, ali i klerikalizma, koji opasno nagriza građansko biće u Crnoj Gori, a kojem se za sada najjače suprotstavlja upravo istinsko civilno društvo - poruka je Uljarević.

Prema njenim riječima, posvećen ljudskopravaški rad je i poruka vlastima da dok se Vlade mijenjaju “ima nas koji stameno stojimo na principima i zajedno ćemo biti uvijek front odbrane onih koji to nisu trenutno u mogućnosti, ali i svih naših prava i sloboda”.

- Dinamično, budno i glasno civilno društvo, spremno na kritiku, uz svijest da ona nosi odricanja i izloženost najprizemnijim napadima, sada predstavlja najvažniji oslonac trezvenosti i čuvanja građanskih vrijedosti, čiji sastavni dio predstavljaju ljudska prava -  smatra Uljarević.

Direktorica CEDEM-a, Milena Bešić, podsjetila je na rezultate istraživanja koji su pokazali da samo 23 odsto građana smatra da zna koja su njihova osnovna ljudska prava i pred kojim institucijama bi mogli da brane ta prava, a pripadnici LGBTIQ+ zajednice nisu zadovoljni sa odgovorom pravosudnih institucija, kada su u pitanju predmeti koji su procesuirani.

- Ako vidimo da je odgovor pravosuđa neadekvatan, pitam se šta će se desiti ukoliko ubrzano ne budemo radili na edukaciji i na primjeni onoga što su standardi, koje imamo u svom zakonodavstvu i onoga što su preporuke konvencija, kojih je Crna Gora potpisinica -  upitala je Bešić.

Kada je riječ o Poglavlju 23, u javnosti se, kako je primijetila, stiče utisak da se ono odnosi isključivo na vladavinu prava i borbu protiv korupcije.

- A šta ćemo sa trećim dijelom mjerila tog pravila, koji se odnosi na ljudska prava? Nikada nakon duže stagnacije u ljudskim pravima ne možemo očekivati rast, nego vraćanje unazad. I mi smo upravo u toj fazi. Cjelokupni društveni ambijent odiše utiskom da idemo u suprotnom smjeru. To pokazuje još jedan podatak iz 2020. godine, koji govori da generacije mladih u Crnoj Gori imaju konzervativnije i rigidnije stavove od svojih roditelja -  navela je Bešić.

Poručila je da odgovor treba da bude snažniji, da prilikom pisanja nove Strategije za unapređenje kvaliteta života LGBTiQ+ osoba treba voditi računa da mjere imaju i plan B, a potrebno je razmisliti i o metodologiji.

- Štete koje pretrpimo kao društvo ako nazadujemo u oblasti ljudskih prava ne mogu lako da se isprave. Za neke stvari nemamo mnogo vremena i moramo da pružimo jak pritisak i za oblast ljudskih prava, jer te su štete nenadoknadive -  rekla je Bešić.

Generalna direktorica Direktorata za normativne poslove i razvoj policije u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Iva Vukoslavčević, kazala je da se spremaju izmjene Zakona o centralnom registru stanovništva, Zakona o crnogorskom državljanstvu, Zakona o ličnom imenu, Zakona o matičnim registrima, Zakona o strancima i Zakona o registrima prebivališta i boravišta.

- Kada se navedeni zakoni izmjene u određenim dijelovima biće u velikoj mjeri omogućena bolja implementacija Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola - kazala je Vukoslavčević.

Prošle godine je, kako je navela, 58 polaznika, odnosno službenika/ca Uprave policije pohađalo neku od obuka koja se tiče zaštite prava LGBTIQ osoba.

- Poseban akcenat je stavljen na jačanje povjerenja između policije i LGBTQ+ zajednice kroz zajedničku saradnju u okviru tima povjerenja koji je formiran između Uprave policije i LGBTQ+ zajednice. Pored tima povjerenja, bezbjednost LGBTIQ osoba je ojačana i kroz uspostavljanje mreže policijskih službenika/ca, koji su kontakt tačke za komunikaciju sa LGBTIQ osobama -  navela je Vukoslavčević.

Pravni konsultant, Bojan Bugarin, ukazao je da kada je riječ o punoj implementaciji Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, najviše posla je pred Ministarstvom unutrašnjih poslova i Ministarstvom pravde.

 - Vrlo je bitno da set propisa iz oblasti ličnih i građanskih stanja budu usaglašeni sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola. Jako je bitno usaglasiti Zakon o crnogorskom državljanstvu, kako bi životni partneri crnogorskih državljana imali sva prava kao ona lica koja su u braku sa crnogorskim državljanima -  rekao je Bugarin.

Što se tiče propisa iz nadležnosti Ministarstva pravde postoji određeni broj propisa, koji moraju biti izmijenjeni i dopunjeni, a istakao je Zakon o zaštiti nasilja u porodici, Zakon o parničnom postupku, Zakon o vanparničnom postupku, Zakonik o krivičnom postupku, Zakon o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti, Krivični zakonik Crne Gore, Zakon o obligacionim odnosima, Zakon o notarima.

 - Zakon o zdravstvenoj zaštiti je, takođe, jako bitan za životne partnere. On još nije usaglašen. U suštini ništa nije rađeno u posljednje tri godine. Što se tiče propisa iz nadležnosti Ministarstva rada i socijalnog staranja pohvalno je da je izvršeno usaglašavanje Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti. Međutim, u pogledu Zakona o radu nije bilo nikakvih izmjena i dopuna - kazao je Bugarin.

Poručio je da je istrajavanje na punoj primjeni Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola najbolji test za crnogorsko društvo i Vladu “da se vidi da li smo zbilja na pravcu evropskih principa, ili smo šampioni deklarativnog i kobajagi zalaganja za evropske principe”.

Analitičarka u DAMAR-u, Hakile Resulbegović, ukazala je da su učesnici fokus grupe, odnosno članovi LGBTQ+ zajednice rekli da su duboko nezadovoljni sa radom državnih institucija.

- Kada je u pitanju ocjena rada civilnog sektora, učesnici fokus grupe smatraju da taj sektor ima ključnu ulogu kada je u pitanju borba za ljudska prava, a pogotovo borba za prava LGBTIQ+ zajednice. Smatraju da treba da se ojača saradnja između civilnog sektora i državnih institucija -  kazala je Resulbegoviq.

Prema riječima učesnika fokus grupe, iako postoje zakoni, mnogi su mrtvo slovo na papiru, a postoji i selektivna primjena zakona.

- Ovaj Izvještaj nam pomaže da utičemo da izazovi ljudi iz zajednice postanu vidljiviji, da te informacije koristimo za kreiranje novih poitika i mjera, a i motivator je za bolju borbu za rješenje problema” - kazala je Resulbegović.

Aktivistkinja iz Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Ervina Dabižinović, smatra da u Crnoj Gori nema političke volje, da crnogorsko društvo nije zdravo i da je od usvajanja i usaglašavanja zakona i podzakonskih akata, mnogo važnija suštinska primjena u praksi.

- Stalno mi se vraća sjećanje na Zakon o rodnoj ravnopravnosti. Do dana današnjeg niko nije kažnjen zbog toga što ne upotrebljava rodno senzitivni jezik” - ukazala je Dabižinović.

Prema njenim riječima, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava služi samo za određeni broj manjina, odnosno u fokusu su nacionalne manjine.

- To je praksa koja traje dosta dugo. Nema suštine, formalno je. Najveća je stvar da se jedna zajednica proglasi uspješnom, kvalitetnom, zdravom, kad imamo poštovanje ljudskih prava svih -  rekla je Dabidžinović.

Od nove Vlade, kako je kazala, nema nikakva očekivanja ali, kako je dodala, već primjećuje da se urušava osvojeni nivo krhkih prava.

Projekat “Prava LGBTIQ+ osoba – od strateških rješenja do praktične primjene zakona” podržan je kroz M’BASE program, koji sprovodi CGO, u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Fridrih Ebert, Centrom za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i NVO Politikon mreža, u saradnji sa Ministarstvo javne uprave i Ministarstvo evropskih poslova Vlade Crne Gore, a koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.