U Crnoј Gori praksa јe pokazala da čim izbori prođu građani se zaborave, ali nosioci aktuelne vlasti bi trebalo i da se zabrinu јer se potezom olovke na prve izbore politička scena može promiјeniti. Valjalo bi na vriјeme svaka vlast da shvati da јe zamјenjiva.
Mirza Krnić ih pokreta Preokret u izјavi za "Dan" kaže da planom budžeta za ovu godinu 678 miliona će biti izdvojeno za bruto zarade, dok je prije 10 godina za istu kategoriju planirano 386 miliona.
– To dovoljno govori koliko rastu troškovi naše administracije, koji su i prije 10 godina bili previsoki. Za ovu godinu samo za gorivo je predviđeno oko 13 miliona, 5,8 miliona za službena putovanja, a oko 650 hiljada za troškove reprezentacije. Imamo preko 4 hiljade službenih automobila za koje plaćamo održavanje, gorivo i druge troškove.
Do promjene vlasti 2020. tadašnja opozicija je, osim korupcije, najviše kritikovala partijsko zapošljavanje, preveliku administraciju i neracionalnu potrošnju. Imali smo prilike da vidimo da je svaka od 3 vlade nakon 2020. preuzela praksu prethodnika i u još većoj mjeri produbila problem – partijski je zapošljavala, često i ljude bez referenci, povećavala plate bez osnova i uvećavala razne troškove. Partije to više i ne poriču, koristeći mantru da njihovi članovi nijesu ni mogli da se zaposle i da imaju iskustva jer su bili u nemilosti vlasti predvođenih DPS-om. Na stranu to što su mnogi od njih dobro prolazili i u sistemu koji je predvodio DPS, ispada da mi, građani koji nijesu bili dio nijedne partije i koji su radili u privatnom sektoru, treba da čekamo da svaka partija pozapošljava sve svoje članove i simpatizere, a da mi nastavimo da funkcionišemo sa neefikasnom administracijom i plaćamo novu klasu koja se stvara u državnom sektoru. Ni logičnog ni etičkog opravdanja za ovakvu praksu nema, izјavio јe Krnić.
Ukazuјe da prisustvujemo tinjajućoj socijalnoj nepravdi gdje su se stvorile dvije klase, privatni sektor i državni sektor.
– Nije sporno da neko radi u državnom sektoru, ali da bismo imali održiv sistem treba postojati balans, a mi imamo odsustvo mjere partija koje vladaju i pitamo se kada će to prestati i do kada uopšte to možemo da plaćamo. Pritisak na privrednike i zaposlene u privatnom sektoru konstantno raste. Kada bi golema administracija makar radila na tome da bude na usluzi građanima, privrednicima i proizvođačima, društvo bi imalo mnogo više koristi. Nova vlast je pobijedila na izborima uz obećanja da ćemo manje raditi i imati veće plate. Još nismo imali prilike da čujemo kako je to moguće. Kada bi rasla produktivnost, proizvodnja i cjelokupna ekonomija, to bi bilo moguće postepenim koracima, ali da bismo bolje živjeli moramo raditi više, a ne manje, istakao јe Krnić.
Smatra da nama treba efikasna administracija i tu se možemo ugledati na Estoniju.
– Neophodno je analizirati sve troškove u javnoj upravi i napraviti rezove u potrošnji, a paralelno se boriti protiv inflacije i pomoći pokretanje proizvodnje. Treba uvezati i digitalizovati javnu upravu, uvećati transparentnost i smanjiti korupciju digitalizacijom. To bi bio početak istinskog preokreta u ne samo pravedno već i efikasno društvo, zaključuјe Krnić.
Aleksandra Šofranac, poslovni psiholog za sisteme upravljanja ljudskim resursima za "Dan" ocјenjuјe da i ova 45. Vlada nam je pokazala da nema namjeru da se odrekne privilegija, koje po modelu prethodnih Vlada bahato crpi iz džepova poreskih obveznika koji su svakim danom u sve većoj socijalnoj krizi i nemaštini.
– Mislili smo do 2020. godine da ne mogu ni gore ni više da se finansijski zloupotrebljavaju funkcije u svim državnim institucijama, a onda su došla 42. i 43. Vlada koje su pokazale da uvijek postoji gore od goreg koje su dostigle broj od 30.000 novozaposlenih na već prebukiranu državnu upravu iz vremena vladavine DPS-a i sada 45. Vlada po istom modelu na već nevjerovatan broj od preko 80.000 polički zaposlenih u državnim institucijama, obara nove rekorde i ne samo u zapošljavanju već i u iscrpljivanju budžeta građana kupovinom novih vozila, neosnovanim naknadama, isplatama nedefinisanih varijabila na plate, neopravdanim brojem učesnika u različitim delegacijama, putovanjima, čije putešestvije i troškove plaćaju građani, naglasila јe Šofranac.
