Prepoznate su, kažu, manjkavosti našeg sistema kada je riječ o pravosuđu, sektoru bezbjednosti i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
- Evidentno je da nije bilo suštinski bitnih promjena na bolje u navedenim oblastima. Demokratskog društva i vladavine prava nema bez korjenitih reformi, a to se u prvom redu odnosi na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Da bi se ostvario uspjeh na ovom planu, neophodno je sprovesti temeljnu reformu pravosuđa, bezbjednosnog sektora, kao i svih institucija kojima se borba protiv korupcije nalazi u djelokrugu rada. Zato je krajnje vrijeme da se donosioci odluka u Crnoj Gori konačno ujedine oko pitanja koja predstavljaju nacionalni interes i da, bez obzira na partijske i ideološke razlike, zajedno rade na stvaranju jakih i nezavisnih institucija koje će se beskompromisno boriti protiv korupcije i organizovanog kriminala - navodi se u saopštenju.
Loše stanje u državi i društvu se mora reflektovati i na pitanja koja se tiču rodne ravopravnosti i položaja žena u društvu.
- U izvještaju su sa razlogom prepoznati svi nedostaci, što nas još više podstiče da radimo na stvaranju uslova za veće uključivanje žena u politički život. Do sada je to bilo na niskom nivou i narušeno nedovoljnim naporima nadležnih da se prevaziđu rodni stereotipi i neuspjehom većine političkih subjekata da promovišu veće učešće žena u politici. S tim u vezi, Građanska alijansa će nastaviti sa realizacijom projekata kroz koje se radi na organizovanju i umrežavanju političarki na lokalnom nivou koje se bave pitanjima koje pogađaju sve žene i druge ranjive zajednice, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku ili partijsku pripadnost. Naravno, jedan od zadataka je povezivanje lokalnih političarki sa političarkama na državnom nivou. Ukoliko na kraju bude uspostavljena jedna ovakva efikasna mreža političarki, možemo očekivati da će se stanje i položaj žena u društvu biti mnogo bolji nego što je predstavljen u ovom izvještaju - piše u saopštenju.
Kada govorimo o oblasti torture, zbog praksi prekoračenja policijskih ovlašćenja, a koji se navode u izvještaju, postali smo društvo gdje vlada kultura policijskog zlostavljanja i solidarnosti prepoznata od strane međunarodnih institucija, a u prilog čemu govore i mnogi drugi izvještaji.
- Građanska alijansa je godinama ukazivala na važnost uvođenja bodi kamera, ali i audio i video nadzora prilikom isptivanja, jer bi se na taj način štitili građani ali i integritet policijskih službenika ukoliko dođe do lažnih optužbi za navode o torturi. Takođe, kroz naše monitoring posjete, utvrdili smo da veliki broj odjeljenja bezbjednosti nema u potpunosti pokriven video sistem u hodnicima koji vode do prostorija za zadržavanje gdje itekako može doći do prekoračenja policijskih ovlašćenja koji se ne mogu zabilježiti. Već smo imali mnogo slučajeva kad se zbog nenošenja oznaka na uniformama nije mogla utvrditi odgovornost za torturu, pa ne smijemo dozvoliti da se ova opomena ponavlja i dalje. I onda kada je optimistično dolazilo do formiranja predmeta slučajeva torture, ne možemo biti zadovoljni sudskim postupcima, jer neki od njih dugo traju, kao što su predmeti Boljević i Mugoša - ističu iz GA.
Kad su u pitanju uslovi u zatvorima pretrpanost koja se kritikuje u izvještaju je ujedno i jedna od posljedica nedovoljnog korišćenja sistema alternativnih sankcija, na šta su više puta opominjali.
Kažu da bi se usaglašavanjem Zakona o zdravstvenom osiguiranju, Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlensti, regulisalo da stranci sa privremenom zaštitom imaju pored prava na zdravstvenu zaštitu i pravo na zdravstveno osiguranje, pravo na prijavu na evidenciju Zavoda za zapošljavanje i mogućnosti traženja posla na taj način, pravo na socijalna davanja, kao i ostali stranci sa odobrenom međunarodnom zaštitom ili stranci sa privremenim i stalnim boravkom.
Kada govorimo o slobodi medija i slobodi izražavanja, u izvještaju su prepoznati zabrinjavajući slučajevi govora mržnje, prijetnji i uvreda na račun novinara i građanskih aktivista, koji su ugrozili slobodu izražavanja.
- Na navedene slučajeve smo kontinuirano ukazivali, ali se čini da još uvijek sistem nema odgovor na njih. Ono na šta posebno treba skrenuti pažnju jeste to da su i dalje neriješeni ozbiljni slučajevi kao što je ubistvo urednika Dana Duška Jovanovića, te drugih slučajeva napada na novinare, bez kojih ne možemo pričati o slobodi medija u pravom smislu te riječi. Danas i dalje bilježimo loš položaj novinara koji primaju nedovoljno visoke zarade, trpe pritisak urednika i vlasnika medija za svoj rad, pa sve to nažalost dovodi do autocenzure. Unapređenje i razvoj medijske scene u Crnoj Gori su imperativ, osnosno, usvajanje i usaglašavanje medijske strategije i seta medijskih zakona. Očekujemo da će nadležni preduzeti konkretne akcije kako bi se osiguralo da medijsko zakonodavstvo odražava savremene potrebe i izazove medijskog okruženja, a sve u cilju jačanja slobode medija, transparentnosti i demokratskih principa u Crnoj Gori - ističu iz GA.
Izvještaj Stejt Departmenta o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori pruža važne uvide i prepoznaje glavne izazove koji zahtijevaju pažnju Vlade.
- Zato pozivamo Vladu Crne Gore da pažljivo analizira preporuke izvještaja i djeluje odlučno kako bi osigurala punu zaštitu i poštovanje ljudskih prava za sve građane. To uključuje preduzimanje konkretnih koraka kako bi se adresirali identifikovani nedostaci, te osiguralo poštovanje osnovnih sloboda, pravne jednakosti i pristupa pravdi za sve - zaključeno je u saopštenju.
