Umjesto vidri koje smo željeli da zabilježimo kamerama zamkama na Skadarskom jezeru, dobili smo slike krivolova, što je poražavajuće, kazao je u razgovoru za "Dan" direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić. On je rekao da do sada u Crnoj Gori nisu vršena sistematska istraživanja invazivnih vrsta i da se ne zna precizno kakvu štetu su napravile ekosistemu, a zna se da su najzastupljenije bagrem, pajasen i ambrozija od drvenastih vrsta, te ribe grgeč i kinez u Skadarskom jezeru i kalifornijska pastrmka u rijekama.

Gazdić je kazao da su pod sistem zaštite u Crnoj Gori dosad stavljene 873 biljne i životinjske vrste. On je rekao da je Agencija za zaštitu životne sredine izradila crvenu listu ptica, te da se radi i da će uskoro biti objavljena crvena lista herpetofaune (fauna gmizavaca) i ihtiofaune (fauna riba).

– Sa ambicijom da do kraja godine objavimo i ostale crvene liste. Namjera nam je da se na osnovu njih predloži donošenje nove liste zaštićenih vrsta – naglasio je Gazdić.

On je kazao da ohrabruju rezultati do kojih su došli zahvaljujući kamerama zamkama, pomoću kojih su otpočeli monitoring krupnih sisara u zaštićenim i nezaštićenim područjima.

– Zabilježeno je značajno prisustvo vrsta kako u zaštićenim tako i u nezaštićenim područjima na sjeveru Crne Gore. Važno je napomenuti da će ovi podaci biti korišćeni i za bazu podataka u svrhu identifikacije potencijalnih područja Nature 2000. Tokom zimskih mjeseci, kada priroda na sjeveru "spava", kamere zamke prebacili smo na Skadarsko jezero u želji da zabilježimo vidre, ali smo umjesto toga dobili slike krivolova, što je poražavajuće. U svrhu edukacija javnosti, zanimljive podatke sa kamera zamki Agencija objavljuje i na svojim nalozima na socijalnim mrežama – rekao je Gazdić.

On je kazao da Agencija ne posjeduje podatke o broju jedinki mungosa na Primorju, niti je do sada rađena procjena štete zbog unosa te i drugih invazivnih vrsta.

– Do sada u Crnoj Gori nijesu vršena sistematska istraživanja invazivnih vrsta, već su podaci o njima sakupljani kroz pojedinačna istraživanja i projekte. Shodno tome, ne raspolažemo preciznim podacima o svim taksonima (njihovoj distribuciji, koliko štete su već nanijele prirodnim ekosistemima, koja područja su najugroženija i sl.). Prema dosadašnjim zapažanjima na terenu, najveću opasnost predstavljaju bagrem i pajasen, a svakako tu je i ambrozija. Ovo su drvenaste vrste, pa njihovo širenje u većoj mjeri remeti strukturu prirodnih ekosistema u poređenju za zeljastim biljkama – objasnio je Gazdić.

Naglašava da su ove vrste ranije sađene kao ukrasne ili za pošumljavanje goleti, a ubrzo su se proširile i inkorporirale u prirodne ekosisteme.

– Što se tiče zeljastih biljaka, frekvencijom pojavljivanja i gustinom populacija prednjači Alcea rosea. Ova vrsta je česta u primorskom dijelu Crne Gore, ali je zabilježena i na sjeveru zemlje. Kao opasna vrsta ističe se i Carpobrotus edulis, ali u pitanju su fragilni ekosistemi na stijenama uz obalu mora i na plažama. Takođe, Amorpha fruticosa predstavlja vrstu koja pokazuje veliki stepen invazivnosti na Skadarskom jezeru i predstavlja ozbiljan problem i prijetnju. Kad su u pitanju slatkovodni ekosistemi na Skadarskom jezeru, identifikovane su invazivne vrste grgeč i kinez i za obje populacije je karakteristično da je trend ulaznosti i brojnost veoma visok. Takođe, u rijekama je zabilježeno prisustvo kalifornijske pastrmke, koje u rijeke dospijevaju poribljavanjem neautohtonim materijalom. Prisutna je i veoma invazivna crvenouha kornjača – rekao je Gazdić.