- IA je ranije reagovao na brzopletu namjeru Vlade Crne Gore da ukine Upravu za inspekcijske poslove, ukazujući na to da nije utemeljena na adekvatnim analizama, ekspozeu za sastav aktuelne Vlade i Strategiji za reformu javne uprave, i da se ne može izvesti bez negativnih posljedica u predviđenim kratkim rokovima.
Ističe da su upozorili i da Vlada ne raspolaže ni tačnim brojem zakona koje je neophodno izmijeniti kako bi se izvršila decentralizacija inspekcija, iako su njihove izmjene zahtijevane do 15. februara.
- U međuvremenu smo, prateći ovaj proces, od Ministarstva javne uprave (MJU) zatražili spisak zakona čije odredbe je neophodno mijenjati, shodno zaključku Vlade. Međutim, MJU nam je 12. marta odgovorilo da nisu sva ministarstva dostavila odredbe koje je neophodno mijenjati, a da i ona koja jesu, to su uradila djelimično, tj. nisu naznačila sve neophodne izmjene - ističe Muk.
Svega tri dana kasnije, kako navodi, ministarstvo, u proceduri koja predstavlja kršenje Zakona o državnoj upravi i podzakonskih akata o konsultovanju javnosti u izradi zakona, objavljuje Nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona kojima su propisane odredbe o inspekcijskom nadzoru i poziva javnost na okrugli sto.
- Uz Nacrt zakona nije objavljena analiza uticaja propisa, iako podrazumijeva drastičnu reogranizaciju inspekcijskih organa, ali i otvara druga povezana pitanja, poput „sudbine“ i daljeg korišćenja jedinstvenog informacionog sistema, koji predstavlja tehničku podršku sprovođenju, praćenju učinka inspekcijskog nadzora i analizi rizika - kaže Muk.
Kako je pojasnila, prateće obrazloženje na jednoj strani nije dovoljno da odgovori na brojna praktična pitanja i izazove. Dodatno, kako navodi, dosadašnje informacije o procesu obiluju netačnostima i kontradiktornostima. Primjera radi, ministar je u emisiji na javnom servisu RTCG tvrdio da treba mijenjati preko 170 zakona, dok je sada namjera da se izmijeni njih dvostruko manje.
- Takođe, tvrdnja da je trenutni kombinovani sistem inspekcijskog nadzora, prema kojem su određene inspekcije u sastavu ministarstava (tzv. resorni princip) a većina u okviru jedinstvenog organa – Uprave za inspekcijske poslove (tzv. funkcionalni princip), jedinstven u Evropi nije tačna, s obzirom na to da, primjera radi, kombinovani pristup organizaciji inspekcijskih službi postoji u Hrvatskoj, koja se u ovoj oblasti smatra primjerom dobre prakse - saopštila je Muk.
Imajući u vidu kontradiktorne informacije o ovom procesu i potencijalne negativne efekte, IA još jednom apeluje na Vladu i Ministarstvo da odustane od kršenja zakona i ignorisanja javnosti u donošenju važnih odluka, što prijeti da postane obrazac djelovanja 44. Vlade.
