Arktički trezor Svalbard je ogromna globalna banka gena u kojoj se nalazi nekoliko miliona sjemena biljaka iz cijelog svijeta svijeta kako bi se sačuvale u slučaju globalnih katastrofa i klimatskih promjena. Nalazi se na ostrvu arhipelaga Svalbard, između kopnenog djela Norveške i Sjevernog pola i osmišljena je kao glavna rezerva drugim bankama sjemena u svijetu.

Osnovan je sa idejom da se pomogne svim bankama gena u svijetu, potpisnicama međunarodnih ugovora, ali i da se obezbjedi i od ljudske greške i nastupajućih klimatskih promjena.

Sa stalnom temperaturom od minus 18 stepeni Svalbard je odabran za skladište zbog udaljenosti od ostatka svijeta, i činjenice da se ne nalazi u blizini aktivnih vulkana. Neki ga nazivaju i "trezorom budućnosti".

Banka ima prostor u kojem može još da stane 2.5 miliona sjemenki. U njoj nalaze jedinstvene sorte glavnih afričkih i azijskih prehrambenih proizvoda kao što su kukuruz, pirinač, pšenica, pasulj do evropskih i južnoameričkih sorti patlidžana, zelene salate, ječema i krompira.

Crna Gora nema uzorke biljaka na Svalbardu, ali to ima u planu, kazao je za portal Dan prodekan biotehničkog fakulteta Zoran Jovović.

On je istakao da Crna Gora ima svoju banku gena u kome se čuvaju uzorci.

Naveo je da proces pripreme prije slanja uzoraka u banku gena na Svalbardu nije jednostavan i da je potrebno imati poseban potpuno opisan uzorak. Pojasnio je da pri čuvanju uzoraka u trezoru u Norveškoj niko drugi nema pristup uzorcima osim zemlja koja je poslala uzorak.

Botaničar dr Nada Bubanja, kustos u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore je objasnila da su banke sjemena veoma značajne jer se u njima čuvaju sjemena biljnih vrsta koje su u opasnosti od iščezavanja kao i one koje su pod nekom vrstom zaštite.

- Misli se na autohtone endemične, ugrožene, rijetke vrste biljaka, ekonomski značajne vrste, aromatične, ljekovite – kazala je Bubanja.

Istakla je da banke sjemena imaju obrazovnu i naučnu funkciju a kako dodala njihov najvažniji cilj pored očuvanja genetičkog materijala jeste i njegovo vraćanje na prirodna staništa.

- Ukoliko nemate sačuvano stanište na kojem će se biljke vratiti onda nema svrhe ni čuvati sjeme – pojasnila je.