Samostalna savjetnica u ENEKO centru Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) dr Snežana Dragićević i kustos Prirodnjačkog muzeja Crne Gore dr Snežana Vuksanović, zahvaljujući kojima Crna Gora danas ima novu biljku, za "Dan" kažu da su sigurne da naša priroda krije još neotkrivenih vrsta, te da se nadaju da prva naredna nova biljka iz Crne Gore neće čekati ovoliko dugo da se prikaže i obraduje cijelu naciju, pa i šire.
Dragićević i Vuksanović poručuju da se svaka biljka štiti tako što se štiti njeno stanište, ukazujući da je mikroprostor na kojem raste Petrolamium, poseban zbog toga što na nekim sličnim lokacijama nisu našli ovu biljku. One upozoravaju da bilo kakvi zahvati u dijelu njenog areala, ali i uže i šire okoline, ne dolaze u obzir jer to nikako ne bi bilo dobro i sigurno bi ugrozilo ovu biljku.
– Zaštita ove biljke na njenom staništu, u prvom redu, podrazumijeva da mikroklimu ne mijenjamo na način što se ne bi smjela vršiti sječa šume jer su stijene koje nastanjuje, a koje su u šumarcima, staništa sa najrazvijenijim busenima. Na stijenama koje su pod otvorenim nebom buseni su rijetki i drastično manji. To znači da ovoj vrsti pogoduju šumska, stjenovita staništa ovog područja, koja su u prošlosti sigurno bila brojnije nego danas. Nadamo se da će priča oko planiranog kamenoloma na lokaciji Milošev krš otići u zaborav, jer bi tek takva devastacija prostora značila njenu propast i nestanak – istakle su naše sagovornice.
Zato, kako poručuju, očekuju čvrst stav nadležnog ministarstva i agencije, koji ovaj projekat konačno moraju odbiti, a na ovaj prostor staviti veto za takve ili slične aktivnosti.
– Ističemo da smo srećne jer su mještani sela kojima pripada i gravitira areal ove biljke (Štitari, Bokovo, Đinovići i Kosijeri) svjesni njenog značaja, pa su, zajedno sa nama, spremni da je štite i čuvaju – od sebe i svih nas. Pomoć već stiže, prvo od Agencije za zaštitu životne sredine, koja je Petrolamium uvrstila u Predlog Liste zaštićenih vrsta biljaka, životinja i gljiva, koja će uskoro biti ozvaničena. Takođe, od Prijestonice Cetinje očekujemo da pokrene postupak zaštite ovog područja, čije su prirodne vrijednosti izuzetne i neponovljive. Ako budemo mudri i vrijedni, prirodne ljepote i vrijednosti mogu proslaviti ovaj kraj, odnosno uvrstiti ga na vrh liste značajnih turističkih destinacija ne samo Crne Gore, nego i šire – poručile su naučnice.
Na pitanje koliko su u botaničkom svijetu česta ovakva otkrića, a koliko na prostoru Balkana, Dragićević i Vuksanović objašnjavaju da su ona u sadašnjoj flori Evrope bila nepojmljiva.
– Ali, čuda se dešavaju, poput Petrolamiuma. Da pojasnimo, otkrića novih biljnih vrsta za nauku u neistraženim područjima Azije, Afrike i Amerike ne predstavljaju rijetkost, pogotovo danas kada je savremena tehnologija na visokom nivou, ali su otkrića novih rodova po pravilu vrlo rijetki događaji. Ovaj pronalazak, otkriće novog roda i vrste, Petrolamium crnojevicii, Dragićević, Vuksanović & Surina u Crnoj Gori, može se smatrati jednim od najvećih, ako ne i najvećim otkrićem u flori Crne Gore u posljednjih 200 godina. Prije 2025, važna godina u botaničkoj istoriji Crne Gore bila je 1822, kada je njemački botaničar Franz Sieber, na materijalu sakupljenom u okolini Kotora, opisao biljku pod imenom Cytisus ramentaceus Sieber, u narodu poznatu kao zanovijet, što predstavlja prvu za nauku novoopisanu biljnu vrstu iz Crne Gore. Ovakva, odnosno slična otkrića danas se više očekuju, na primjer, sa izolovanih okeanskih arhipelaga, a ne iz male Crne Gore, čija flora broji preko 3.600 taksona vaskularnih biljaka. Velikom značaju ovog otkrića doprinosi činjenica da Petrolamium pripada dobro izučenoj porodici dvousnatica, koja ima veliki značaj za čovjeka jer veliki broj vrsta ima ljekovita svojstva (tradicionalna upotreba u ishrani i liječenju) – objašnjavaju crnogorske naučnice, dodajući da ova biljka, u evolucijskom kontekstu, danas najbliže srodnike ima na visokoplaninskim siparima na Himalajima.
Petrolamium crnojevicii još nema svoje narodsko ime.
– Ime roda Petrolamium je izvedenica od latinskih riječi petro (kamen, stijena) i lamijum (jedna od svojti), a kako ova biljka raste u okolini Soko grada, utvrđenja u kojem je stolovao naš vladar Ivan Crnojević, vrsta je iz tog razloga dobila ime crnojevicii – objasnile su Dragićević i Vuksanović.
Komentari (0)
Ostavite svoj komentar