Poјedini lovočuvari kažu da niјesu oni krivi, već drugi organi, pa se dešava da policiјa ne procesuira njihove priјave, već ih u startu odbacuјe, te da navodno štiti krivolovce. Nepostoјanje sistemskog odgovara više јe nego očigledno. Iako su se u prethodnom periodu promjenile tri Vlade u našoj zemlji, problematika lovstva nije bila na listi prioriteta nijedne od njih.
– Nažalost, nije došlo do poboljšanja stanja u ovoj oblasti. U posljednjem izvještaju iz sjenke koji se odnosi na opis sveukupnog napretka Crne Gore u procesu pristupanja EU, za period od maja 2023. do juna 2024. u oblasti zaštite životne sredine i prirode, a kojeg je uradila Koalicija 27, mreža nevladinih organizacija koje prate proces pregovora s EU za poglavlje 27 Životna sredina, oblast lovstva se i dalje tretira kao problematična. I dalje se umnogome koriste zabranjena sredstva tokom lovne sezone kao što su vabilice. Postoji evidentan nedostatak kapaciteta lovočuvarskih službi i inspekcije šumarstva, lovstva i zaštite bilja u detekciji i prevenciji krivolovnih aktivnosti i sprovođenju nadzora u lovištima. Osim toga, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je nastavilo s istom praksom kao i ranije, odnosno negiranjem postojanja problema u ovoj oblasti. Tome u prilog ide činjenica, da uprkos tome da je CZIP ranije ukazivao da se treba izvršiti analiza kapaciteta i dosadašnjeg desetogodišnjeg upravljanja lovištima, prije raspisivanja javnog konkursa za dodjelu svih lovišta na korišćenje za narednih 10 godina, to nije učinjeno, već su lovišta dodijeljena istim lovačkim organizacijama kao i u prethodnom periodu. Međutim, ubrzo će Ministarstvo krenuti sa pripremom nacrta novog Programa/Stategije razvoja lovstva Crne Gore za narednih 10 godina, pa tako postoji još uvijek šansa da se usvoje konkretne promjene koje bi se realizovale u narednom periodu i tako doprinijele reformi ove oblasti – ukazuјu u odgovorima "Danu", u Centru za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).
Kako dodaјu, Programom pristupanja Evropskoj uniji za period 2024–2027, u okviru usklađivanja zakonodavnog okvira s tekovinama EU, planirana je revizija Pravilnika o lovnim sezonama u naredne dvije godine.
– S tim u vezi, potrebno je najprije izvršiti objektivni monitoring vrsta gdje će učestvovati institucije i stručnjaci iz oblasti zaštite prirode i nakon toga revidirati status lovnih vrsta koje su ugrožene na nacionalnom i međunarodnom nivou, kao što je npr. grlica za koju ne postoje precizni podaci u Crnoj Gori. CZIP je u nekoliko navrata podnosio incijativu za uvođenje moratorijuma na ovu vrstu s obzirom na to da je ova vrsta označena kao vrsta ranjiva (VU – vulnerable), od izumiranja na evropskom nivou. Međutim, resorno Ministarstvo nije prihvatilo inicijativu. Osim toga, na evropskoj Crvenoj listi ugroženih vrsta, jarebica kamenjarka je svrstana među vrste s tendencijom pada brojnosti. U Crnoj Gori je ona svrstana u grupu ranjivih vrsta zbog brojnih faktora ugrožavanja staništa ove vrste kao i procjene brojnosti populacije – navode iz CZIP-a.
Iako su se u prethodnom periodu promijenile tri vlade u našoj zemlji, u CZIP-u kažu da problematika lovstva nije bila na listi prioriteta nijedne od njih.
– Trenutno se naziru potencijalni pomaci u izradi strateškog i zakonodavnog okvira u oblasti lovstva, shodno obavezama koje ima naša zemlja u procesu pristupanja Evropskoj uniji, kao i ispunjavanju obaveza prema Bernskoj i Bonskoj konvenciji. Planirana je izrada novog nacrta Programa razvoja lovstva za narednih 10 godina, kao i Nacionalnog akcionog plana za suzbijanje krivolova nad pticama koji se treba realizovati u narednih pet godina. Nažalost, nastavila se ranija praksa Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede što se tiče prosljeđivanja Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o divljači i lovstvu "ispod žita" na usvajanje od strane Vlade, uprkos postojanju brojnih manjkavosti koje su prenijete u posljednju verziju ovog dokumenta. Prethodne strukture Vlade su dva puta već utvrdile Predlog zakona s izmjenama i dopunama. Naša organizacija je pripremila dokument s komentarima i preporukama u vezi postojećeg zakona i predloga izmjena i dopuna koje je dostavila Odboru za turizam, ekologiju, planiranje prostora i poljoprivredu u Skupštini Crne Gore. Nadamo se da će se Predlog zakona naći na dnevnom redu neke od narednih sjednica Odbora i da će naš predlog izmjena razmotriti poslanici, a da će zakon biti vraćen Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na doradu, kao što je to učinjeno s predlogom Zakona o šumama. S obzirom da je trenutna Vlada posvećena dostizanju napretka u oblasti evropskih integracija, ovom prilikom podsjećamo da je u septembru prošle godine Evropski parlament izglasao rezolucije na Izvještaj EU komisije o napretku Crne Gore za 2022. godinu, u kome je navedeno da Crna Gora treba da izvrši institucionalne i zakonodavne reforme u vezi s lovom i ribolovom i da sankcioniše krivolov. Ovo je drugi put da Evropski parlament upućuje na neophodnost rješavanja problema u oblasti lovstva u Crnoj Gori. Rezolucije ovog parlamenta za 2021. godinu ukazuju na isti problem. Stoga, preporuke kao i planirana strateška dokumenta koja bi trebalo da budu izrađena i usvojena u narednom periodu, ne smiju biti "mrtva slova" na papiru već Vlada treba da ozbiljno pristupi rješavanju nagomilanih problema u oblasti lovstva – ističu iz CZIP-a.
Upitani kako stati na put nekontrolisanom lovu, u CZIP-u kažu da se to može učiniti strogom primjenom kaznene politike prema svim počionicima krivolova, kao i jačanjem kapaciteta lovočuvarskih službi i inspekcije koja vrši nadzor u lovištima.
– Međutim, stanje na terenu je daleko od idealnog i najčešće izostaju konkretni rezultati. Zaposlenih lovočuvara je uglavnom malo u svakom lovištu, a nerijetko izostaje i adekvatna oprema za njihov nesmetan rad. S druge strane, inspekcija za šumarstvo, lovstvo i zaštitu bilja zapošljava samo sedam inspektora, sa sjedištem uglavnom u Podgorici. Većina ih pokriva više područja, a izostaje njihov odlazak na teren u ranim jutarnjim časovima, u periodima najveće aktivnosti divljači, kada se uglavnom i vrši krivolov. Veoma mali broj krivičnih prijava bude procesuiran. U posljednjih 10 godina je odbačeno preko 70 odsto podnijetih prijava za krivično djelo nezakoniti lov. Stoga je potrebna je edukacija tužilaštva i sudstva, kao i lokalnog stanovištva o značaju sankcionisanja nelegalnih aktivnosti – ukazuјu u ovoј NVO.
Komentarišući kadrovske promјene u Upravi za gazdovanje šumama i upravljanje lovištima, u CZIP-u navode da oni upravljaјu s četiri lovišta posebne namjene koje se nalaze na sjeveru zemlje, dok ostalim lovištima upravljaju lokalne lovačke organizacije u svakoj opštini.
– Dosadašnja pažnja nove Uprave je bila većinom usmjerena na sprečavanje bespravnih radnji u šumarstvu. S obzirom na to da za par mjeseci počinje glavna lovna sezona, smatramo da je posebnu pažnju potrebno posvetiti sprečavanju nelegalnih aktivnosti, tj. krivolova u okviru lovišta kojima upravljaju – smatraјu u Centru za proučavanje ptica.
Ukazuјu i da vršenje monitoringa radi utvrđivanja brojnog stanja divljači spada u jedan od ključnih problema u oblasti lovstva, gdje CZIP već duži niz godina ukazuje na nelogičnosti i neusklađenosti podataka lovačkih organizacija za različite vrste, a koji se dostavljaju Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Agenciji za zaštitu životne sredine.
– Lovačke organizacije same vrše monitoring divljači po lošim protokolima ili bez njih. Dobijeni nepouzdani podaci se zatim koriste za izradu strateških dokumenata kao što su lovne osnove, planovi upravljanja i kvote za odstrijel divljači. Da bismo imali precizne podatke o stvarnoj brojnosti populacija divljači u lovištima, potrebno je organizovati adekvatan monitoring, a prije svega izraditi nulto stanje diljači od strane stručnih i kredibilnih institucija. Tek nakon toga možemo pristupiti analizi stanja trendova populacija divljači u lovištima – zaključuјu u ovoј NVO.
Da јe problem procesuiranja krivolovaca veliki, kaže i јedan lovočuvar iz Biјelog Polja s koјim smo kontaktirali. Ukazao nam јe da izostaјe podrška policiјe u pravcu rјešavanja problema, te da broјne priјave koјe im podnesu završe bez odgovora.
S druge strane, u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u odgovorima za "Dan" kažu da јe stanje u oblasti lovstva zadovoljavajuće, "zahvaljujući aktivnom radu svih sudionika u ovoj oblasti, počev od njih, Lovačkog saveza Crne Gore, korisnika lovišta, nadležnih veterinarskih institucija i institucija iz oblasti zaštite životne sredine i svih drugih s kojima postoji uska saradnja".
– Autohtone vrste divljači u Crnoj Gori su uglavnom stabilnog populacijskog nivoa, za razliku od nekih evropskih zemalja, gdje su neke vrste znatno prorijeđene ili potpupno nestale, kao što su npr. vuk, medvjed, jarebica, kamenjarka itd. Inače, vrste koje se smatraju ugroženim ili mogu biti ugrožene јesu zaštićene trajnom zabranom lova, a to su od dlakavih vrsta: lasica velika, hermelin, mečka s mečetom do dvije godine starosti, srna i njeno lane, divokoza i njeno jare, košuta i njeno tele; a od pernatih: veliki tetrijeb, gluhan i lještarka. Sve ostale vrste divljači u Crnoj Gori su zaštićene lovostajem, što znači da je za njih određena lovna sezona, odnosno period lovostaja – navode u ovom Vladinom resoru.
Tvrde da se pomaci u oblasti lovstva osjećaju posebno kada je u pitanju uzgoj i zaštita divljači.
– Vrijedi istaći da su u proteklom periodu sva lica koja profesionalno obavljaju poslove lovočuvara stekla odgovarajuće sertifikate, u skladu sa zakonom, što se pozitivno odrazilo na zaštitu divljači i samih lovišta. Takođe, organizovano je i nekoliko okruglih stolova i radionica, povodom aktuelnih tema, kao što je recimo sprečavanje pojave i širenja bolesti: afrička kuga svinja, koja je prisutna svuda u okruženju i koja je, nažalost, početkom godine registrovana i u Crnoj Gori. U cilju suzbijanja i dalje kontrole ove bolesti doneseno je i više odgovarajućih naredbi, u skladu s principima struke, koristeći i iskustva zemalja koje već duže vrijeme imaju prisutnu ovu bolest – navode u Ministarstvu.
