
Elektronsku peticiju je od 11. marta potpisalo više od 6.000 građana. Prema podacima sa sajta, inicijator peticije je Teodor Milanko.
Od država regiona, vjeronauka je uvedena u školama u Srbiji, BiH i Hrvatskoj, koja je članica EU. Prema crnogorskom Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, obrazovanje i vaspitanje u javnoj ustanovi svjetovnog su karaktera. Zasad, polumaturanti u osnovnim školama i gimnazijalci imaju na raspolaganju izborni predmet istorija religije.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, na čijem je čelu ministarka Anđela Jakšić Stojanović, do danas nije odgovorilo na naša pitanja povodom peticije, koja smo im uputili 18. marta. Taj resor smo, između ostalog, pitali kakav je njihov stav o peticiji za uvođenje predmeta vjeronauka u državnim školama, potom o zahtjevu u kontekstu Ustava Crne Gore i Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama...Iz Zavoda za školstvo Crne Gore ranije su iznijeli stav da uvođenje vjeronauke u obrazovni sistem nije potrebno, niti svrsishodno.
Dok u resoru prosvjete ćute i čekaju da se o peticiji izjasne poslanici, jasno je da će ovaj zahtjev izazvati oprečne reakcije u javnosti i političke polarizacije, kao što je to bio slučaj i prije četiri godine.
Naime, nakon što su iz Mitropolije crnogorsko-primorske 2021. godine saopštili da je obaveza Crkve da se zalaže za uvođenje vjeronauke u školama, te da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja, prve su se oglasile NVO, poručujući da Ustav Crnu Goru tretira i definiše kao građansku i sekularnu državu, što podrazumijeva uređenje zasnovano na odvojenosti vjerskih i javnih institucija.
Tadašnja ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić kazala je medijima da taj resor nije primio nijedan zahtjev za uvođenje vjeronauke u školama, a o tome će se konačno odrediti kada bude potpisan Temeljni ugovor.
Nakon informacija da u članu 16 Temeljnog ugovora, koji Vlada tada namjeravala da potpiše sa SPC, piše kako će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica, opet su reagovale NVO, tvrdeći da bi time bila povrijeđena sekularnost države.
Centar za građansko obrazovanje, Akcija za ljudska prava i Centar za žensko i mirovno obrazovanje podsjetili su da su u Crnoj Gori evidentirane 32 vjerske zajednice,te da je država po Ustavu dužna da ravnopravno tretira sve njih i njihove vjernike, kao i one koji nisu vjernici.
Komentari (0)
Ostavite svoj komentar