Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata već šest godina funkcioniše po prelaznim odredbama i bilo je samo pitanje vremena kada će doći do potpunog kolapsa sistema planiranja, ocijenio je u razgovoru za "Dan" Novica Mitrović, predsjednik Strukovne komore arhitekata pri Inženjerskoj komori Crne Gore (IKCG). U situaciji kada ističe rok svim trenutno važećim urbanističkim planovima u Crnoj Gori, jer Plan generalne regulacije neće biti donesen do 14. oktobra, a gotovo je izvjesno da parlament neće početi da funkcioniše do tog datuma, kako bi se usvojile izmjene trenutno važećeg Zakona o planiranju prostora i još za godinu produžio rok za donošenje tog planskog dokumenta, Mitrović kaže da je struka veoma zabrinuta zbog trenutnog stanja.
– Navedena situacija je bez presedana u stručnoj praksi i prije svega je posledica veoma lošeg zakonskog rješenja iz 2017. godine, kojim je predviđeno donošenje Plana generalne regulacije na nivou tri državne regije bez ikakve prethodne analize sposobnosti sistema da uradi veoma složen planski dokument u nerealno zadatim rokovima i u neuređenom planskom ambijentu. Zbog toga Plan generalne regulacije nije mogao biti urađen, pa se na kraju od njega i odustalo. Kasni se sa izradom Prostornog plana Crne Gore, zakon već šest godina funkcioniše po prelaznim odredbama, i bilo je samo pitanje vremena kada će doći do potpunog kolapsa sistema planiranja – kazao je Mitrović za "Dan".
Napominje da je i prije ovoga bilo jasnih indikatora koji su ukazivali na opasnosti, pa je i proces legalizacije praktično zaustavljen iz istog razloga.
– Državni organi su morali mnogo ranije da pristupe rješavanju ovog problema. Trenutna situacija može se posmatrati sa pravog aspekta i to je pitanje za Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Ustavni sud. Sa druge strane, sa stručnog aspekta ne postoji dilema da planovi moraju da postoje i da država ne može i ne smije da ostane bez planske dokumentacije – naglasio je Mitrović.
Upitan da li struka vidi rješenje za situaciju koja potencijalno nastaje istekom rokova urbanističkih planova, ističe da su veoma zabrinuti zbog ovog problema.
– Naime, to potencijalno može rezultirati i dodatnom ekspanzijom nelegalne gradnje i potpunim gubitkom povjerenja u institucije sistema. Nesporna je činjenica da planovi nisu "kvarljiva roba" i da se njihovi rokovi donose kako bi se nakon određenog perioda analizirale potrebe planskog prostora. Sa druge strane, cilj zakonopisca nije nikako bio da se dođe u situaciju da država ostane bez planske dokumentacije, već da se proces izrade planskih dokumenata uradi u što kraćem periodu. Planiranje je živ proces, gradovi se mijenjaju, mijenjaju se i razvojne potrebe, i upravo zbog toga planska dokumenta se vezuju za određeni period. Međutim, i ovo je u prethodnim decenijama veoma često zloupotrebljavano, pa su se planovi mijenjali jer su prilagođavani potrebama investitora, a ne potrebama društva – kazao je Mitrović.
