- Prema Zakonu o popisu, publikovanje rezultata iz popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2023. godine, isključivo je u nadležnosti Uprave za statistiku, odnosno zvanične statistike. Od početka procesa smo najavili rokove objave podataka - parcijalno u drugoj polovini ove godine, što poštujemo, te nema mjesta javnim prozivkama i negativnim komentarima po tom pitanju, nagađanjima i manipulaciji podacima. Što je važnije, podaci u vezi sa etničko kulturološkim karakteristikama, koje pojedinci saopštavaju, nijesu rezultat obrađenih podataka iz popisa i ne odražavaju istinito informisanje već lične pretpostavke pojedinaca/grupa - saopštio je Monstat.
Apelovali su na "aktere ovakvih aktivnosti" da ne iznose u javnost lične pretpostavke o rezultatima popisa i na taj način dovode javnost u zabludu.
Ukazuju da je svako javno iznošenje podataka, iza kojih ne stoji zvanična statistika, u suprotnosti sa Zakonom o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, kao i pokušaj manipulacije i urušavanja povjerenja u popisni proces, koji su, ističu, uspješno sproveli.
- Činjenica je i da Uprava za statistiku ne kasni sa zakonom definisanim aktivnostima u vezi objave podataka popisa. Da ponovimo - objavljivanje konačnih rezultata popisa definisano je članom 30 Zakona o popisu i predviđeno da će konačne rezultate sprovedenog popisa Uprava za statistiku objaviti prema Godišnjem planu zvanične statistike i Kalendaru objavljivanja statističkih podataka. Ovim dokumentima je definisano da će se saopštenja popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2023. godine, objavljivati sukcesivno u drugoj polovini ove godine, nakon unosa, obrade i kontrole podataka - ističe Monstat.
Navode da su podaci u popisu prikupljani preko papirnih upitnika, koje je bilo neophodno unijeti u sistem, da bi počeo proces rada na kontroli i obradi podataka, kao ida je unos podataka počeo u februaru i trajao do kraja aprila.
- Uporedo sa fazom unosa počela je kontrola podataka. Faza kontrole je kontinuirani proces koji će trajati sve do objave konačnih podataka. Dodatno, u toku su faze šifriranja zanimanja, djelatnosti, nivoa škole i stranih jezika, kao i logička kontrola unijetih podataka u smislu metodologije popisa. Logičkom kontrolom se definiše zadovoljenje uslova jedinica popisa, uobičajenog mjesta boravka, referentnog momenta popisa kao i upoređivanje prikupljenih podataka sa administrativnim izvorima i postpopisnim istraživanjem - navodi Monstat.
Poručuju da rezultati popisa nisu puko prebrojavanje odgovora, već niz statističkih procedura i kontrola koje se sprovode u fazi obrade, bez obzira o kojem broju lica se radi.
- Ističemo primjer Hrvatske, koja je objavila podatke godinu dana nakon popisa, a nije imala fazu unosa jer su podaci prikupljani elektronskim putem. Konačni podaci su objavljeni 22. septembra 2022. godine, a popis se sprovodio od septembra do novembra 2021. godine - dodaje Monstat.
Dodatno navode da Uprava za statistiku ima zakonom predviđenu obavezu davanja mogućnosti građanima da provjere sopstvene podatake, o etničko kulturološkim karakteristikama prikupljenih popisom, putem softvera.
- Odmah nakon što su se stekli uslovi, koji nijesu bili u našoj nadležnosti, Uprava za statistiku je počela da sprovodi postupak jednostavne nabavke usluga, odnosno softver, procijenjene vrijednosti 20.000 eura sa PDV-om. Prvi tender je propao jer nije dostavljena nijedna ponuda, dok je na drugom bila samo jedna sa neispravnom dokumentacijom. U toku je priprema za treći tender i nadamo se da će ovoga puta biti uspješan, da bi se i dalji proces sprovodio kvalitetno i pravovremeno - zaključuje se u saopštenju.
