- Na samom početku da pojasnimo da se na izjašnjenje koje je upućeno direktoru Ustanove,Marinoviću, prema Statutu MONTEFARM-a može odgovoriti samo u roku od 30 dana, a ne nikako u roku od 7 dana kako je Ministarstvo zdravlja zahtijevalo - kazali su iz ove ustanove u saopštenju.
Što se tiče konstatacija Komisije da je Marinović prekršio niz zakona, paušalnim uvidom u izvještaj prvo je utvrđeno da se očigledno najviše spočitava zapošljavanje koje nije vršeno u skladu sa Pravilnikom iz 2017.godine, a za isti je Komisija dala mišljenje da nije legitiman jer nije potpisan od strane Odbora direktora, odnosno potpisan je navedene godine od strane prethodnog direktora, a ne Odbora, dodali su.
- Kada je u pitanju Pravilnik koji je „prekršen“ moramo istaći da je pitanje zapošljavanja, kao i pozajmice preko agencija, u svakom trenutku potpuno bilo ispravno i osnovni motiv za navedeno bio je veliki broj bolovanja, tokom 2022. otvoreno je 325 bolovanja, dok je u 2023.g. bilo 303 odsustvovanja po pomenutom osnovu - naveli su.
Uzevši u obzir činjenicu da je polovinu mandata g.Marinovića karakterisala pandemija Kovid-19, te samim tim i veliki broj odsustvovanja, da bi se obezbijedio kontinuiran i nesmetan rad apoteka kao i same veledrogerije, neophodno je bilo, što je apsolutno svakom razumnom pojedincu prihvatljivo, kako su saopštili "pribjeći upošljavanju i pozajmljivanju kadra jer bi u suprotnom bilo dovedeno u pitanje funkcionisanje farmaceutske zdravstvene zaštite u javnom sektoru zdravstva."
Takođe, kako dodaju, tvrdnja Komisije da je preko 1 milion eura utrošeno za usluge zapošljavanja agencijama, a čiji motiv smo već pojasnili, nameće se zdravorazumsko pitanje: Da li su angažovani zaposleni trebali obavljati zahtjevan, i u tom trenutku pod teškim uslovima, veoma odgovoran posao bez ikakvih novčanih naknada?
- Dakle, radilo se isključivo o popunjavanju upražnjenih radnih mjesta zbog ogromnog broja bolovanja, a sve u cilju održavanja kontinuiranog rada apoteka i veledrogerije MONTEFARM - istakli su.
Demantuju i navode Komisije da je mimo internih procedura direktor Marinović dodjeljivao jednim te istim zaposlenim mjesečne finansijske nadoknade. Pomenutih 160 stimulacije na redovna primanja, kako se i navodi, date su na osnovu potpisanih odluka, a ne mimo internih procedura. Konstatovana cifra od 200.000 eura je, po našem mišljenju minimalna naknada za doprinos poslovnim rezultatima Ustanove različitih pojedinaca, u visini od 50-250€ i to za rezultate ostvarene za vrlo kratko vrijeme. Navešćemo sljedeće:
- Pazari i gotovinski prihod na dan 21.06.2021.godine iznosili su nešto iznad 2 miliona, dok je krajem decembra 2023.godine prihod po navedenom osnovu za pomenutu godinu iznosio blizu 10 miliona eura.
Povećanje prometa parafamacije sa 5,8 miliona eura u 2021.godini, na skoro 9 miliona u 2023.godini, gdje je neto profit firme u prosjeku na godišnjem nivou rastao za 1 milion eura, a da su dugovi prema dobavljačima sa 14,3 miliona (15.06.2021.) svedeni na 0 eura na kraju 2022. kao i 0 eura na kraju 2023.godine, su jasni pokazatelji dobrog rada i poslovanja.
Ako navedeni podaci nijesu dovoljan razlog za stimulacije, onda neka neko iz stručne javnosti pojasni koji drugi to mogu biti, i dodatno šta onda treba reći za stimulacije u prethodnom periodu kada je MONTEFARM bio praktično gubitaš, a dijelio stilmulacije vrlo uskom broju ljudi.
Za sve pomenuto postoji dokumentacija koju smo u svakom trenutku spremni dati javnosti na uvid. Dalje, tvrdnja Ministarstva zdravlja da je direktor Marinović preuzeo dug MEDICALANE je takođe notorna neistina, već je putem instrumenta cesija plaćan dug prema pomenutom dobavljaču uz prolongiranje roka otplate duga sa 90 na 180 dana, što je povećalo samu likvidnost Ustanove.
Naslovi koji zvuče primamljivo laicima, a u kojima se naglašava iznos od 20.000eura dodijeljenih direktoru na osnovu Odluke Odbora direktora i predstavlja 0,7% od ukupnog ostvarenog profita, neohodno je pojasniti.
U pitanju je 12 bruto plata za 33 mjeseca (skoro 3 godine) upravljanja MONTEFARM-om uz napomenu da g.Marinović nikada nije imao obračunate produžene sate, prekovremeni rad ili stimulaciju za skoro 24h dnevnog rada, od dana imenovanja 15.06.2021.godine. Zato je potrebno istaći da su članovi Odbora za isti period većinom u prosjeku primili cca 19.000€, za 11 održanih redovnih zasijedanja, gdje je npr.dr Muzurović prisustvovao na samo 5 i stoga po sjednici prihodovao 3.700 eura za sat i po prisustva, što znači satnica mu je iznosila 2.605 eura.
Uzimajući u obzir primanja Odbora, a iznad svega rezultate koji su mjerljivi i vidljivi, nalaz Komisije kao i stalno potenciranje teme zapošljavanja, stimulacije i na koncu dodijeljenog bonusa direktoru, javnosti u Crnoj Gori se nažalost još jednom šalje poruka- uspjeh nije poželjan i teško se „prašta“ - zaključili su u saopštenju.
