Nadležni su pričali i dalje pričaju da vode računa o zdravlju građana, ali građani sve vide. Pitanje je da li je do ovakve situacije došlo jer neko ne želi, jer su druge teme važnije ili što nemamo para u budžetu. Nadam se da će ove godine biti budžet biti dovoljan za plate, ljekove i medicinski materijal, kazala je u emisiji Press plus sa Rajkom Raičević urednica u Danu Natalija Mrdak. Ona je, zajedno sa pi-ar strategom Draganom Bećirović Popović, urednicom spoljne politike u Danu Jelenom Novaković i pi-ar konsultatkinjom i dugogodišnjom novinarkom i urednicom Ivanom Gudović sumirala godinu za nama.
Mrdak, koja primarno prati oblast zdravstva, kazala da se najavljuje izgradnja novih zdravstvenih objekata i proširenje kapaciteta.
“Vidjećemo. Za tri mjeseca Podgorica će dobiti Psihijatrijsku kliniku i zamislite prvi put imaćemo dječije psihijatre. Znamo da neke klinike rade u barakama, po 5o ili 60 godina. Svi govore da je kovid ostavio posljedice na kompletan sistem. Sada primjećujem da je sa promjenama medžmenta u bolnicama i domovima zdravlja došlo do drastičnog pada zdravstvene usluge. Ja se nadam da će doći do nekih poztivinih promjena”, kazala je ona.
Ogromna sredstva, dodaje, troše se za slanje građana u inostranstvo, a sredstva su se mogla iskoristiti za kupovinu te opreme koja bi mogla ostati u Crnoj Gori.
“Pitala sam Fond zdravstva koliko je potrošeno za ovu godinu, ali nisu mi dali odgovor. Rekli su da ne mogu da odgovore, jer su odlučili da za Novu godinu te informacije, koje bi trebale biti transparentne i javne, podijele za jedan drugi medij. Prvi put sam to čula, a svašta sam čula”, kazala je Mrdak.
Transparantnost, dodaje, je na nikad nižim granama.
“Ona je samo deklarativna. Ponekad slušam i pitam se o čemu ti ljudi pričaju. Oni su dužni nama da dostavljaju informacije. Ne nalaze se oni na čelu svojih privatnih bolnica i klinika, koji su im ostali od tate i mame, već raspolažu sa našim parama i potrebno je da se stvore kakvi takvi uslovi da ne trpi zdravlje građana. Informacije se saopštavaju selektivno i nepotpuno. Primjećujem da direktori u zdravstvu vole kamere, ne odbijaju pozive za televizije, vole da se snimaju. Pozivam ih da ispoštuju i odgovore građanima na ono što ih zanima”, rekla je ona.
Zdravstvo su, kako kaže, obilježili brojni skandali.
“Imali smo situaciju da Institutom za javno zdravlje rukovodi osoba sa švercovanom diplomom. To je najvažnija zdravstvena institucija. U pitanju je osoba koja je obučavala druge u laboratoriji, što je radila 13 godina. Sve to miriše na organizovani kriminal, jer dotična nije mogla sama to da učini. Čudo da nije dobila otkaz, već se nalazi na bolovanju i protiv nje se vode disciplinski postupci, koji nijesu bili obavezni”, pojasnila je Mrdak.
Prema njenim riječima, u zdravstvu je bilo puno skandala i grešaka medicinskog osoblja.
On je podsjetila na slučaj davanja pogrešne krvne grupe, kao i rastovora alkohola umjesto infuzije.
Pi-ar strateg Dragana Bećirović Popović, govoreći o turizmu u zemlji, podvlači da Crna Gora ima ponudu za svačije finansijske mogućnosti.
“To me baš raduje. Međutim, ono što je loše je katastrofalna infarstruktura i velike saobraćajne gužve. To odbija veliki broj broj turista. Jer ako je vam od Tivta do Luštice bay, za nekih sedam, osam kilometara, potrebno sat vremena, onda vam je sve jasno”, rekla je ona.
Smatra da je Crnoj Gori potreba nova infrastruktura.
“Veliki projekti počinju da se razvijaju i na sjeveru. Kolašin je postao investiciono žarište. U gradu se grade hoteli, i na Bjelasici se gradi rizort. Dakle, kompletan prostor se razvija planski, što smo vidjeli već u Tivtu”, navela je Bećirović Popović.
PR konsultatkinja i dugogodišnja novinarka i urednica Ivana Gudović ističe da Crna Gora nije došla do zlatnog pravila da tekuće obaveze finansira iz tekućih prihoda.
“44. Vlada je najavila da će težiti tome. Ono što je obilježilo prethodnu godinu su inflacija i politika. To su građani najbolje osjetili. Političari su nam svašta obećali, to je bila Deda Mraz godina”, rekla je ona.
Poručuje da se nada da ćemo se u 2o24. posvetiti ekonomiji – obezbjeđivanju javnih finsija i održivosti.
“Voljela bih da ova država dođe do toga da stalno poboljšavanje životni standard, ali iz zarađenog, a ne pozamljenog. Do toga ne može ni za godinu ni dvije, ali mora korak po korak”, navodi ona.
Urednica spoljnje politike u Danu Jelena Novaković smatra da zveckanje oružjem uliva strah kod građana.
“Mi na globalnoj sceni trenutno imamo tri velika žarišta. Mi ne možemo se baviti politikom na mikro nivou, zanemarujući globalna dešavanja. Stručnjaci najavljuju katastrofalne prognoze, apokaliptične scene na svim mogućim poljima. A da li je moguće da dođe do sukoba većih razmjera, neću upotrebljavati termin Treći svjetski rat. Ali na svim žarištima dovoljna je jedna mala šibica da se zapali da dođe do eskalacije”, kaže Novaković.
Poručuje da trenutno gledamo borbu Istoka i Zapada, dok se zanemaruje običan građanin.
“Svjetske sile razmišljaju kako da narod drže kao taoce. Imali smo pandemiju, kada su ljudi bili bili zatvoreni, pa su se kod mnogih razvili psihički problemi”, poručila je ona, navodeći da se problemi ne mogu rješavati na ulicama.
