Mugoša je podsjetio da je glasanje u Šavniku pokušano devet puta, da svake nedelje DIK stigne prigovor da se ponovi glasanje, da se već diskutovalo na sjednicama sve što je moglo, da onda Opštinska izborna komisija (OIK) u Šavniku ne održi sjednicu i tako sve u krug.
– Naravno da se lokalne prilike mogu preliti na centralni nivo, samo ako neki politički subjekti budu zainteresovani da blokiraju DIK, mi kao društvo i institucije nismo pokazali dovoljan nivo agilnosti kada je u pitanju rješavanje problema, poruka je prenijeta i na druge opštine, odnosno OIK-e – rekao je Mugoša.
Kazao je da je u posljednih par godina uočen zabrinjavajući trend tokom svakog izbornog procesa, da partije prebroje koliko imaju članova u OIK i onda kalkulišu.
– Došli smo u fazu kada politički subjekti smatraju da se izbori dobijaju u komisijama, a ne na glasanju, potrebna nam je drugačija politička kultura, ako je cilj prebrojati koliko ruku ima u OIK – onda smo u velikom problemu – rekao je predsjednik DIK.
Problem u Šavniku, istakao je, nije više samo pravni problem. – Treba ga rješavati u okviru Odbora za izbornu reformu – kazao je Mugoša i dodao da je Šavnik simbol koji treba sve da nas zabrine i da trenutno ne postoji održivi model koji bi spriječio da se ovo dešava.
Govoreći o depolitizaciji DIK, Mugoša je kazao da imamo izražen konsenzus po pitanju profesionalizacije izborne administracije.
– Ukoliko u tome ostanemo dosljedni, 2025. možemo doći do novog rješenja kada je u pitanju DIK – kazao je Mugoša.
Mugoša je istakao da je trenutni model DIK u kojoj sjedi devet predstavnika partija i dvoje koje nisu iz političkih subjekata dominantno politički.
– Možete pretspostaviti koliki je uticaj dvoje u odnosu na devet – kazao je Mugoša. Dodao je da je ohrabrujuće to što NVO, za koje navodi da raspolažu najvećim resursima i znanjem u oblasti izbora, imaju konsenzus da treba depolitizovati izbornu administraciju.
Govoreći o izbornom sistemu u Crnoj Gori, on je kazao da je izborni sistem odgovarajući kao i izborni model, te Dontova formula koja favorizuje veće subjekte, naročito kada se uzme u obzir rascjepkanost na političkoj sceni.
– Najveće pitanje će biti otvorene liste, da li će biti potpuno otvorene, da li ćemo zadržati zatvorene ili će biti poluotvorene, to je stvar diskusije – rekao je Mugoša.
Osvrnuo se na predlog Ženskog kluba da na izbornim listama bude 40 odsto žena.
– Ta opšta norma povećanja je dobra, ali ću vas podsjetiti da smo do 20 odsto žena u parlamentu stigli tek 2014. kada smo integrisali normu da je svaka četvrta na listi žena, i o tome treba voditi računa više nego o ovome da bude 40 odsto žena, jer se dešavalo da ima visok procenat žena na listama ali da su na pozicijama koje ne garantuju ulazak u Skupštinu – kazao je predsjednik DIK.
Posebnu pažnju, naveo je, treba posvetiti manjinskim narodima. – Jedno od pitanja je predstavljenost romske manjine koja broji 0,9 odsto, to će biti tema Odbora, vidjeli smo kretanja kada je u pitanju ruska i ukrajinska manjina – rekao je Mugoša i podsjetio je na pokušaje zloupotrebe afirmativne akcije na prethodnim izborima kada se jedna lista pokušala predstaviti kao italijanska i hrvatska a 2020. se jedna pokušala predstaviti kao lista Jugoslovena.
Odbor za sveobuhvatnu reformu je, naveo je Mugoša, imao početni elan, koji je, kako kaže, vremenom splasnuo.
– Izborna reforma ne može riješiti sve devijacije i anomalije našeg izbornog sistema, potrebna je šira društvena emancipacija, a politički akteri treba da preuzmu primat. Potreba za izbornom reformom po izvještajima svih relevantnih organizacija je potrebna zbog nas samih i da je to suština, usklađivanje i harmonizacija sa EU – rekao je Mugoša.
On je zaključio i da uskoro treba da razmišljamo kako će biti uređen izborni sistem i u odnosu na izbore za Evropski parlament.
