- U posljednjih desetak dana je prijavljeno oko 20 slučajeva nasilja u porodici. Naročito je zabrinjavajuć broj navedenih krivičnih djela koji se desio u jednom danu, u subotu 19.10.2024. god., kada je u Crnoj Gori prijavljeno čak osam slučajeva nasilja, u Podgorici pet, u Bijelom Polju dva i u Pljevljima jedan slučaj. Ovako veliki broj slučajeva nasilja u porodici nam pokazuje da postojeće zakonske norme i propisi nisu adekvatni, kada se i pored toga što je nasilje u porodici kategorisano kao krivično djelo, dešavaju svi ovi slučajevi, što dokazuje da na nasilnike nema prevelikog uticaja. Nažalost, u prethodnom periodu desio se i tragičan slučaj u Podgorici kada je jedan mladi život ugašen nasilnim putem, jer sistem zaštite žrtava nasilja nije funkcionisao na ispravan način i žrtva nije dobila odgovarajuću zaštitu, bez obzira na to što je redovno prijavljivala prijetnje. U ovom slučaju je zakazala procjena rizika za žrtvu, što ukazuje na to da se ona ubuduće mora raditi višestrano, kako se ne bi desilo da zbog nečijeg propusta u radu žrtva dodatno pati ili nažalost doživi sličnu sudbinu. Ovaj i ostali slučajevi nasilja koji se dešavaju i ponavljaju je crveni alarm da je krajnje vrijeme da se država ozbiljno pozabavi ovim problemom - kazala je Muratović.
Muratović je dodala i da država i vlast moraju uraditi više i preduzeti sve potrebne korake u rješavanju ovog problema.
- Vidimo da je Vrhovni državni tužilac upućivanjem obavezujućeg Uputstva za postupanje u slučajevima nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, pokrenuo rješavanje dijela ovog problema, a sada je zadatak da izvršna i zakonodavna vlast preduzmu neophodne korake potrebne za borbu protiv ovog izuzetno ozbiljnog problema u našem društvu. Poseban zadatak koji država mora da ispuni je da se posveti više pažnje promociji načina prijavljivanja slučajeva nasilja, ohrabrivanju žrtava nasilja da isto prijave, razbijajući mit koji je prisutan u našem društvu da je to „sramota za porodicu“, da se skrivanjem i trpljenjem nasilja ono ne zaaustavlja, kao i da se obezbijedi lak i jednostavan način prijavljivanja problema od strane žrtve uz najveći stepen zaštite identiteta žrtve i njenih podataka u zvaničnim izvještajima koji su dostupni javnosti. Dodatno treba ohrabriti i građane koji nisu žrtve nasilja, ali su svjedočili istom, da isto prijave, da se uspostavi sistem koji će im obezbijediti zaštitu identiteta.
Muratović je istakla i važnost pružanja stručne pomoći žrtvama nasilja.
- U Crnoj Gori nisu izgrađene Sigurne ženske kuće i slične ustanove za zaštitu žrtava nasilja u svakoj opštini. Ovako veliki broj slučajeva nasilja nam takođe pokazuje da u svakoj opštini mora biti izgrađena Sigurna ženska kuća ili neka slična ustanova, sa svim potrebnim uslovima za boravak u njoj. Stručna pomoć žrtvama mora biti obezbijeđena, kao i fizičko obezbjeđenje samog objekta. Takođe, potrebno je posebnu pažnju pokloniti da se obezbijedi potpuna zaštita privatnosti i integriteta žrtava nasilja koje su smještene u njoj. Treba se posebno posvetiti radu sa žrtvama nasilja, njihovoj rehabilitaciji i povraćaju osjećaja sopstvene sigurnosti, koji trenutno pod ovim uslovima ne mogu imati.
Ona je takođe, naglasila i da je neophodno raditi na izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i Zakona o krivičnom postupku na način da se preciznije i obuhvatnije opišu djela nasilja u porodici, mjere zaštite od istog, kao i strožije i veće kazne za počinioce, a posebno povećati kazne za povratnike u vršenju ovog krivičnog djela.
- Treba pooštriti i kazne za kršenje zabrane prilaska žrtvi nasilja, jer prema slučajevima koji su se dešavali, vidjeli smo da postojeće mjere nemaju veliki učinak i ne odvraćaju izvršioce od ponavljanja djela. Pozivam sve građanke i građane Crne Gore da dignu svoj glas i daju puni doprinos u borbi protiv nasilja u porodici i porodičnoj zajednici, jer samo zajedno možemo zaustaviti ovu devijaciju koja može zadesiti svakog od nas ili nekog od naših najbližih - zaključila je predsjednica Foruma žena BS Sabina Muratović.
