Udruženje boraca ratova od 1990. pozvalo je da se do 13. jula usvoje zakoni o Skupštini i Vladi, ali i izmjene Zakona o invalidskoj i borčkoj zaštiti i konačno prestane sa diskriminacijom boraca iz poslednjih ratova, jer su već dva puta svjedočili nepravednom ignorisanju ljudi koji su se borili za ovu državu, kao i njihovih porodica.

Iz Udruženja boraca naglašavaju da oni nijesu protiv toga da bilo ko dobije odštetu, ali se pita zašto pojedine organizacije tek sada počinju da se bune, a 30 godina su uporno ćutale. Takođe, naglasili su da pojedine NVO povezane sa advokatskim kancelarijama od žrtava rata pribavljaju finansijsku korist, a da pritom demonizuju grupu žrtava rata, prije svega iz redova JNA.

Predsjednik udruženja Radan Nikolić je istakao da se nada da će izborom Milorada Markovića za vrhovnog državnog tužioca biti učinjen veliki pomak u radu VDT-a.

– Surovi pokazatelji potčinjavanja Crne Gore i rada za Hrvatsku su upravo spomen-ploča u Morinju i izjave pomenutih hrvatskih ministara da ta spomen-ploča treba da "ostane tu gdje jeste – na objektu zloglasnog logora", da ne prihvataju zamjenu iste, da Crna Gora treba da nastavi da se suočava sa onim "što se događalo tokom velikosrpske agresije na dubrovačkom području u devedesetim godinama, kao i u logoru Morinj", da treba da nastavi da plaća odštetu morinjskim logorašima, te da školski brod "Jadran" pripada Hrvatskoj. Drugi, strašniji pokazatelj je sporazum hrvatskog i crnogorskog tužilaštva o gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, čije područje upotrebe se ograničava na gonjenjenje crnogorskih državljana koji su počinili ratni zločin nad hrvatskim, ali ne i obratno – naveo je Nikolić.

On je istakao da se prije nedjelju dana po treći put obratio Ministarstvu rada i socijalnog staranja i u ime Udruženja boraca od 1990. godine Crne Gore poručio da neće dozvoliti da 2.680 korisnika prava boračke i invalidske zaštite budu taoci poličke propagande i profiterstva NVO koje su opstruirale njegovo donošenje zbog navodne diskriminacije dijela civilnih žrtava rata.

– Naš je predlog da Crna Gora donese poseban zakon o nestalim licima i civilnim žrtvama rata, poput takvih zakona u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, a i Srbija je krajem prošle godine uradila nacrt takvog zakona. Predlogom Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, pod uslovom da je prosječna neto zarada zaposlenih u Crnoj Gori 800 eura, primanja korisnika boračke i invalidske zaštite bila bi sledeća: lična invalidnina kretala bi se od 104 eura za 10. grupu invaliditeta do 1.040 eura za prvu grupu invaliditeta; ortopedski dodatak zavisno od stepena invaliditeta iznosio bi do 280 eura, dodatak za tuđu pomoć i njegu zavisno od stepena invaliditeta kretao bi se do 800 eura, porodična invalidnina po osnovu palog borca iznosila bi 760 eura, a naknada materijalnog obezbjeđenja iznosila bi 320 eura – objasnio je Nikolić.