U Crnoj Gori oko 40 odsto najslušanijih pjesama na Jutjubu sadrži stihove koji veličaju kriminal i slične pojave, pokazalo je istraživanje nevladine organizacije (NVO) Juventas.
Istraživanje je obuhvatilo period od avgusta prošle do avgusta ove godine na Jutjub platformi, a predstavljeno je na događaju „CLEAR THE AIR - Dekonstrukcija glamurizacije kriminala u popularnoj muzici“ održanom u okviru FIAT festivala.
Predstavljajući rezultate istraživanja savjetnik na Programu za jačanje kapaciteta, istraživanje i zagovaranje NVO Juventas, Miloš MIlačić, kazao je da se projekat „CLEAR THE AIR - Dekonstrukcija glamurizacije kriminala u popularnoj muzici“ bavi negativnim ponašanjem koje može proisteći iz popularnih pjesama i uticati na oblikovanje percepcije mladih.
„Glorifikovanje i glamurizacija kriminalnih i rizičnih postupaka u tekstovima analiziranih pjesama može potencijalno normalizovati ove postupke. Sa druge strane, kao i svaki izraz umjetnosti ove pjesme imaju moć da oblikuju percepcije mladih ljudi i da im kao ispravne nametne određene sisteme vrijednosti“, rekao je Milačić na događajaju u Kuslevovoj kući.
Pojasnio je da su podaci iz istraživanja prikupljeni sa platforme Jutjub
„Istraživanje je pokazalo da se na listi najpopularnijih autora/ki u protekloj godini u Crnoj Gori nalaze na prva tri mjesta Jala Brat i De Vito sa 16.3 miliona pregleda i Buba Corelli sa 13.9 miliona pregleda“, naveo je Milačić.
Govoreći o listi najpopularnijih pjesama na You Tube-u, Milačić je ukazao da je istraživanje pokazalo da osam od 20 najslušanijih pjesama u Crnoj Gori sadrži stihove koji veličaju kriminal i slične pojave.
„Ukupan broj pregleda koje su ove pjesme sakupile u posljednjih godinu dana u Crnoj Gori je 34,95 miliona pregleda. Ukupan broj pregleda koje su sakupile pjesme koje sadrže sporne stihove (a da su dio liste) je 12,1 miliona pregleda, što će reći 34.62 odsto od ukupnog broja pregleda“, rekao je Milačić.
Analizirajući pjesme Jale Brata, koji je na prvom mjestu po broju pregleda, Milačić je ukazao da osam od deset njegovih najpopularnijih pjesama sadrže sporne stihove.
„Kad je u pitanju De Vito, koji se nalazi na drugom mjestu najslušanijih autora, istraživanje je pokazalo da devet od deset njegovih najpopularnijih pjesama sadrže sporne stihove, dok kod Bube Corellija, trećeg najslušanijeg autora, osam od deset najpopularnijih pjesama sadrže sporne stihove“, rekao je Milačić.
Ukazao je i da se njihova muzika najviše sluša u Podgorici, Budvi i Nikšiću.
„U okviru projekta smo sproveli i analizu svake od najpouplarnijih pjesama, koja je pokazala da su u svakoj od pjesama identifikovani stihovi koji svojim semantičkim jezgrom mogu imati negativan uticaj na slušaoce. Najčešće teme u tim pjesmama su glamurizacija kriminala/“gang“stil života, nasilje, objektifikacija žena i upotreba nedozvoljenih supstanci“, rekao je Milačić.
Napomenuo je da je umjetnička sloboda pravo svakog umjetnika/ce, da postoji različitost u poimanju umjetnosti, kao i da umjetničku vrijednost i kvalitet određuje publika.
“U kontekstu analize tekstova pjesama, potpuno je moguće da slušaoci izvuku različita značenja ili poruke. Važno je istaći da postoje i višestruke tačke intepretacije pjesama. Na primjer, pjesma koja se čini kao da glorifikuje kriminalno ponašanje jednom slušaocu, može se percipirati i kao kritika ili komentar društvenih problema. Slično, pjesma koja se čini da slavi materijalizam može se vidjeti kao satiričan prikaz konzumerističke kulture”, rekao je Milačić.
Ukazao je da je, nasuprot inherentnoj subjektivnosti, kritička analiza dragocjen alat u proučavanju umjetnosti.
