Memorijalnim skupom ispred zgrade policije, Centra bezbjednosti Herceg Novi, danas u podne obilježena je 31 godina od ratnog zločina deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica u organizaciji Akcije za ljudska prava (HRA), Centra za građansko obrazovanje (CGO) i ANIME – Centra za mirovno i žensko obrazovanje, u prisustvu porodica žrtava zločina i zvaničnika iz Vlade Crne Gore.
Kako se navodi u zajedničkom saopštenju HRA i ANIME, i ovu smo godišnjicu dočekali bez ponovnog otvaranja krivične istrage, bez spomenika i bez dana sjećanja na žrtve.
Skupu su prisustvovali sin stradalog Osmana Bajrovića, Alen Bajrović, kao i predstavnici Vlade i to predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović i njegov savjetnik Đorđe Radulović, ministar pravde Marko Kovač, ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović, potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović (predsjednik Bošnjačke stranke), državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Mersudin Gredić, v.d. načelnik Centra bezbjednosti u Herceg Novom Slobodan Đokić, i državni sekretar u Ministarstvu odbrane Krsto Perović.
Osim ministra Ibrahimovića, skupu se nijesu obratili drugi zvaničnici Vlade.
Među pedesetak učesnika skupa bili su i ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, Branimir Jukić, predstavnici Islamske zajednice, Bošnjačkog vijeća, UNDP-a u Crnoj Gori, političkih partija (URA, SDP, SD, Bošnjačka stranka, Liberalna partija), nevladinih organizacija, aktivisti i građani i građanke Herceg Novog.
- Godinama se zalažemo za krivičnu pravdu, za spomenik za žrtve, Dan sjećanja i izvinjenje crnogorske policije. To izvinjenje smo doživjeli prošle godine. Drugo nismo. Sve to radimo da se ništa slično ne bi ponovilo - a neće se ponoviti samo ako vlasti svojim djelovanjem odluče da se to ne ponovi. Onda kada s riječi pređu na djela - kada naprave spomenik, proglase dan sjećanja i učine dodatne napore da se ovaj zločin kazni, saopštila je Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorka HRA.
Ona je na kraju sve prisutne podsjetila i na one koji su prisustvovali memorijalnim okupljanjima i čuvali sjećanje na žrtve ovog zločina, a koji su u međuvremenu preminuli - Zoricu Jovetić, Blaža Krivokapića, Mirsada Kurgaša, Slobodana Pejovića, Radomira Prelevića i Rifata Rastodera.
- Ja stojim danas sa velikim stepenom nelagode. Ne znam da li je nelagoda bila veća kada smo bile same, dolazile i ovdje maltene subverzivno ostavljale cvijeće ili je nelagoda sada kada stojim ispred ovih ljudi iz crnogorske vlasti i govorim, a većina njih je mogla mnogo više da uradi od onog što su uradili konkretno za ovaj zločin i sve druge zločine. Svi koji stoje iza nas, a nisu prvi koji su došli da se slikaju, imaju obavezu da urade, makar za ovaj zločin koji se ovdje desio, da postoji spomen obilježje, da bude krivično gonjenje, da se nađu nalogodavci, i inspiratori i da se žrtve uvaže na način da stalno sve bude javno. U obrazovnom sistemu da bude lekcija o ratnim zločinima koji su se desili u Crnoj Gori, da generacije koje dolaze znaju i da tamo postoje bar tri rečenice o tome šta znači Deportacija, navela je Ljupka Kovačević, koordinatorka ANIME.
Alen Bajrović, sin Osmana Bajrovića kazao je da je ogorčeno na institucije koje nisu dale ni djelić energije kako bi se ovaj zločin rasvijetlio.
- Ja sam Alen Bajrović, sin Osma Bajrovića, kojeg je policija Crne Gore tačnije CB Herceg Novi ispred kojeg se mi sada nalazimo, zarobila u našoj porodičnoj kući u Bjeloj i nasilno ga istrgla iz našeg zagrljaja, moga i sestrinog, i dovela u ovo stratište, u "logor" koji se nalazi ispred nas. Nakon toga mi više ništa nismo saznali. Ja smatram da je ovo logor mog oca, da je to stratište u kojem je on najvjerovatnije i završio. Ja postavljam pitanje institucijama Crne Gore šta je uradila sa mojim ocem, gdje ga je ubila i kako je on ubijen?! Tražim od nadležnih institucija da sprovedu pravilnu istragu, pravičnu istragu i da nalogodavce privedu pravdi, izvršioce i sve one koji su sudjelovali u ovom ratnom zločinu koji se desio na teritoriji države Crne Gore. Još uvijek nijesam našao posmrtne ostatke svoga oca, pa ćemo zato ove godine, kao i prošle, položiti vijenac na zgradu CB, zato što ja smatram da je to jedini nadgrobni spomenik moga oca, naveo je Bajrović.
Ibrahimović je poručio da neću dozvoliti da se ovaj zločin zaboravi-
- Boriću se svim sredstvima da porodice napokon budu na jedan način zadovoljene, ali isto tako i da sve konspiratore ovog strašnog zločina, indikretne i direktne, dovedemo pred lice pravde i da pravda u pravom smislu pobijedi u Crnoj Gori. I na kraju, zadovoljenje pravde je ljekovito za cijelo naše društvo, jer u suprotnom šaljemo strašnu poruku da se zločini u Crnoj Gori isplate, naveo je on.
HRA, CGO, ANIMA i nekadašnji član Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Aleksandar Saša Zeković, prije više od deset godina (2011. godine) uputili su tadašnjim vlastima tri inicijative od kojih je do danas samo jedna prihvaćena i to javno izvinjenje crnogorske policije zbog nezakonitog hapšenja i izručivanja izbjeglica njima neprijateljskoj vojsci Srpske Republike BiH.
Još uvijek nijesu prihvaćene inicijative da se proglasi Dan sjećanja na žrtve zločina deportacije izbjeglica 1992. godine i da se podigne spomen obilježje žrtvama deportacije izbjeglica 1992. godine ispred objekta Uprave policije u Herceg Novom.
