Crna Gora je ranjiva na klimatske hazarde kakvi su suše, poplave, šumski požari i toplotni talasi, a projekcije pokazuju da će ti klimatski ekstremi u budućnosti postati češći i izraženiji. U periodu od 2005. do 2015. godine bilo je oko 800 većih šumskih požara, a preko 18 hiljada hektara šuma i preko 800 hiljada metara kubnih drvne mase je oštećeno ili uništeno.

Najgora sezona požara u Crnoj Gori bila je 2017. godine, kada je, prema dostupnim podacima, izgubljena veća površina pod šumom nego u tridesetogodišnjem periodu između 1955. i 1985. godine.

Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović kazao je je da Crna Gora ulaže napore u borbi protiv negativnih uticaja klimatskih promjena, kako bi osigurala prosperitet za sadašnje i buduće generacije.

- Svjedoci smo da više temperature pogoršavaju mnoge vrste savremenih katastrofa, uključujući jake oluje, poplave, toplotne talase, povećane suše, zagrijavanje i podizanje okeana, gubitak vrsta, nedostatak hrane, više zdravstvenih rizika, siromaštvo i raseljavanje - rekao je Bešović agenciji MINA.

Na pitanje koliko je Crna Gora sposobna da odgovori na te izazove, on je odgovorio da to zavisi od intenziteta katastrofe.

- Zavisno od jačine i intenziteta, Crna Gora sa sopstvenim resursima može odgovoriti na izazove. Međutim, ukoliko se radi o katastrofi velikog intenziteta, kao što su razorni zemljotresi, požari koji zahvataju širi pojas i slično, u tom slučaju na raspolaganju, preko Mehanizma civilne zaštite Evropske unije, imamo i resurse ostalih država članica - pojasnio je Bešović.

On je istakao da mnogo razvijenije zemlje ne mogu sopstvenim resursima, bez međunarodne pomoći, odgovoriti na sve učestalije i intenzivnije katastrofe, navodeći kao primjer zemljotres u Turskoj, požare u Grčkoj i poplave u Sloveniji.

Upitan kako bi, generalno, ocijenio stanje u sistemu zaštite i spašavanja i gdje su njegove najslabije tačke, Bešović je rekao da statistički podaci govore da u prethodnom periodu, u slučaju prirodnih i drugih katastrofa, nije bilo ljudskih žrtava i velike materijalne štete.

On je pojasnio da je sistem zaštite i spašavanja u Crnoj Gori jedinstven i koncipran je tako da ga čine građani, preduzetnici i druga pravna lica, lokalne samuprave sa svojim organima i službama i država sa svim državnim organima, organima uprave i organizacijama sa svojim obavezama i zadacima u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju.

Bešović je podsjetio da je sistem zaštite i spašavanja u Crnoj Gori uspostavljen nakon obnove nazavisnosti 2006. godine, u skladu sa evropskim principom decentralizacije vlasti.

- U prethodnom periodu zbog nedostatka finansijskih sredstava, nijesmo uspjeli da formiramo jedinice civilne zaštite i tako dobijemo na masovnom odgovoru na prirodne i druge katastrofe - kazao je Bešović.

On je istakao da će se, bez aktivnog učešća građana, privatnog sektora i drugih institucija, sistem zaštite i spašavanja bazirati samo na odgovoru opština i države.

Prema riječima Bešovića, nedostatak sistema zaštite je i nedovoljna, odnosno neravnomjerna opremljenost službi zaštite i spašavanja u primorskom i središnjem regionu, u odnosu na sjeverni.

Na pitanje da li smatra da su sredstva koja država odvaja za sistem zaštite dovoljna za njegovo optimalno funkcionisanje, Bešović je odgovorio da u tom sistemu opreme i sredstava nikada nije dosta.

- U prethodnim godinama iz budžeta su izdvajana određena sredstva za funkcionisanje sistema, dok smo za ovu godinu uspjeli da dobijemo sredstva za nabavku određene specijalizovane nedostajuće opreme - rekao je Bešović.

Takođe, kako je naveo, Direktorat za zaštitu i spašavanje je u prethodnom periodu uspio da, kroz projekte i razne međunarodne donacije, nabavi opremu za dominantne rizike kojima je izložena Crna Gora.

Odgovarajući na pitanje da li se već pripremaju za predstojeću požarnu sezonu i kakve aktivnosti preduzimaju da tom izazovu odgovore na adekvatan način, Bešović je kazao da se pred svaku požarnu sezonu vrše pripremne i preventivne aktivnosti.

- Preko sjednica Operativnog štaba i Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje, pojačanih inspekcijskih nadzora, provjere ispravnosti i pripreme opreme za odgovor, sprovođenja planova zaštite i spašavanja na lokalnom i nacionalnom nivou - dodao je Bešović.

Kako je naveo, vrši se i uvježbavanje i obuka dodatnih pripadnika svih službi u sistemu zaštite i spašavanja i preduzimaju se ostale standardno operativne procedure kako bi spremno dočekali predstojeću požarnu sezonu.

Na pitanje sa koliko vazduhoplova trenutno raspolaže Aviohelikopterske jedinice MUP-a, u kakvom su stanju i da li će biti operativni do početka ljeta, Bešović je kazao da flotu Direkcije aviohelikopterske jedinice čine dva dvomotorna srednja višenamjenska helikoptera AB 212 i AB 412 i tri jednomotorna turboelisna protivpožarna aviona AT 802/802A.

- Trenutno je ispravan jedan protivpožarni avion, a kada je u pitanju predstojeća požarna sezona radimo na tome da se letjelice u fazi popravke i servisiranja stave u funkciju i očekujemo da će jedan dio njih biti spreman - rekao je Bešović.

Upitan da li je planirana nabavka novih letjelica, s obzirom na starost postojećih, on je kazao da budžetom za ovu godinu nije planirana nabavka novih vazduhoplova.

- Pokušaćemo, u skladu sa mogućnostima, da kroz međunarodne grantove izvršimo nabavku jednog protivpožarnog aviona. U zavisnosti od finansijskih mogućnosti države, zahtijevaćemo nabavku novih vazduhoplova u narednom periodu - dodao je Bešović.

Upitan kakvo je stanje u opštinskim službama za zaštitu i spašavanje i da li imaju dovoljno opreme i kadra da odgovore izazovnim zadacima, on je rekao da te službe raspolažu sa 660 vatrogasaca-spasilaca i 177 specijalizovanih vatrogasnih vozila.

I u civilnom sektoru su saglasni sa tim da su klimatski hazardi izazov i za mnogo naprednije države od Crne Gore.

Ekološki Aktivista Aleksandar Dragićević kazao je da ni države koje su u proteklim decenijama kontinuirano ulagale u obuku, opremu i pripremu za klimatsku katastrofu, ne mogu reći da su sposobne da odgovore na izazove koje donosi globalno zagrijavanje.

Kako je naveo, dugi periodi suše, padavine koje nijesu ravnomjerno raspoređene pa donose poplave, šumski požari koji su učestaliji i pogubniji nego prije 30 ili 50 godina, nijesu više anomalija, nego su postali pravilo.

- Crna Gora je u decenijama za nama propustila da gradi kapacitete i adekvatno se priprema. Posljedice vidimo i plaćamo svake godine - istakao je Dragićević.

On smatra da su nedostatak opreme i ljudstva u skoro svim lokalnim samopravama i nepostojanje adekvatnog sistema civilne zaštite i značajnog broja obučenih volontera, najslabije tačke sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori.

- Nijesmo adekvatno uključili nove tehnologije, poput dronova za gašenje i praćenje požara, nemamo dovoljno modernih vozila, naši avioni za borbu protiv požara su konstantno prizemljeni ili oštećeni. Godinama nijesmo obnovili tu flotu, a bez podrške iz vazduha borba protiv požara u periodu suša je skoro nemoguća - naveo je Dragićević.

Potrebno je, kako je naveo, organizovati obuke i stvoriti mrežu volontera u svim opštinama, posvetiti se edukaciji lokalnih zajednica kako adekvatno izvršiti prevenciju otpada i podmladiti službe zaštite gdje je to potrebno.

- Koliko smo spremni za predstojeću požarnu sezonu najbolje govori podatak da je od pet letjelica za gašenje požara samo jedna operativna. I toj jedinici fali službenika i znam da daju sve od sebe u okviru svojih mogućnosti da osposobe sve letjelice do ljeta. Ostaje nam samo da se nadamo da će uspjeti - kazao je Dragićević.