Osnovni sud u Podgorici prošle godine je primio skoro 17 hiljada predmeta, od kojih je završeno više od 16,2 hiljade, kazala je predsjednica tog suda Željka Jovović.

Ona je, na godišnjoj konferenciji za novinare, rekla da je podgorički Osnovni sud, zbog broja predmeta, najveći i najznačajniji osnovni sud u državi.

“Prethodna godina je bila izazovna, zato što smo imali veliki odliv sudija. Devet sudija je napustilo ovaj sud“, kazala je Jovović i dodala da su u martu i maju popunjena dva sudijska mjesta.

Jovović je navela da je odlukom Sudskog savjeta u maju prošle godine dvoje sudija upućeno iz nikšićkog u podgorički Osnovni sud, na ispomoć.

„I pored toga, u izvještajnoj godini, sud je ostvario dobre rezultate“, ocijenila je Jovović.

Kako je rekla, prošlu godinu je podgorički Osnovni sud započeo sa 7.717 predmeta, koje su prenijeli iz prethodne godine.

„Primljeno je 16.939 predmeta, a završeno 16.289 ili 96,18 odsto u odnosu na primljene, dok su neriješena ostala 8.362 predmeta ili 33,92 odsto“, rekla je Jovović.

Kako je kazala, taj procenat završenih predmeta, u odnosu na broj nedostajućih sudija, razlog je zbog kojeg smatraju da su postupali dobro u prethodnoj godini.

Jovović je kazala da je prosječni mjesečni priliv predmeta iznosio preko 1.411.

„Sudije su bile prosječno zadužene za 547,91 predmet, od čega je prosječno završeno 361,98 predmeta, a ostalo nezavršeno 185,93 po sudiji“, navela je Jovović.

Ona je rekla da je priliv predmeta u prošloj godini bio veći za 4,64 odsto u odnosu na 2021. godinu.

Jovović je kazala da je na kraju prošle godine ostalo neriješeno 4,01 odsto predmeta više nego u 2021. godini.

Prema njenim riječima, prošle godine je nastavljen pozitivan trend visokog procenta potvrđenih prvostepenih odluka.

„U odnosu na ukupan broj riješenih predmeta po žalbi – 2.977, ukinuto je svega 319 odluka ili 15,8 odsto“, rekla je Jovović.

Ona je rekla da je efikasnost suda ispunjena i kroz dužinu trajanja postupka, pa je 83 odsto riješeno do jedne godine, a čak 58,11 odsto u postupku do tri mjeseca.

Jovović je, govoreći o kaznenoj politici, kazala da od 785 izrečenih krivičnih sankcija na kazne zatvora otpada 29,30 odsto, odnosno 230 sankcija.

Kako je kazala, izrečena je 71 sankcija rada u javnom interesu, 33 novčane kazne, 392 uslovne osude, kao i tri sudske opomene.

Ona je rekla da je Osnovni sud prošle godine primio 146 zahtjeva za odobravanje besplatne pravne pomoći, što je za 27 više u odnosu na 2021. godinu.

„Dali smo 202 besplatna pravna savjeta. Ukupan iznos odobrenih sredstava po osnovu pružanja besplatne pravne pomoći u izvještajnom periodu iznosi 26.011 EUR“, kazala je Jovović.

Ona je pojasnila da se ročišta se odlažu zbog nedostavljanja adekvatne dokumentacije od državnih organa, Pošte i zbog često neažurnog rada drugih organa.

Jovović je navela da su 1. januara prošle godine imali 1.252 predmeta starija od tri godine.

„U toku prošle godine riješena su 752 predmeta, pa je ostalo 500 neriješenih“, dodala je Jovović.

Kako je rekla, smanjen je broj kontrolnih zahtjeva i imaju ih 42.

„Od toga su 33 zahtjeva odbijena kao neosnovana, u četiri zahtjeva naloženo prioritetno rješavanje spora, četiri su odbačena i jedan je riješen na drugi način“, rekla je Jovović.

Ona je kazala da su došli do zaključka da je prošla godina bila dobra i uspješna za Osnovni sud.

„Ukoliko ne bude velikog odlika sudija nadamo se da će sljedeća godina biti bolja i ažurnija i da će građani dobiti dobru i adekvatnu zaštitu“, navela je Jovović.

Upitana šta su bili glavni razlozi nezadovoljstva sudija Osnovnog suda, kada su u decembru usvojene izmjene Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, Jovović je kazala da je plata sudiji Osnovnog suda oko 1,1 hiljadu EUR.

„Vi dolazite po pravdu, ne mjerimo finansijskim ekvivalentom, ali da vam dijeli neko 1,1 hiljadu plate, mislim da to nije primjereno“, rekla je Jovović.

Ona je dodala da je plata savjetnika u Osnovnom sudu bila oko 670 EUR, a sada je oko 800.

„Na ovaj način ćemo ostati bez kadra. Imali smo usvajanje kolektivnog ugovora, povećanje zarada. Imali smo podršku ministra i predsjednice Sudskog savjeta, a sada treba da vidi Vlada“, kazala je Jovović.

Upitana postoje li naznake da nešto može da se promijeni po pitanju zgrade Osnovnog suda, Jovović je odgovorila da je, kada je konkurisala za predsjednicu suda, to postavila kao jedan od prioriteta.

Kako je kazala, imali su podršku Uprave za imovinu, ali je zgrada vlasništvo Glavnog grada.

Jovović je, govoreći o dogradnji sprata, navela da to nije bilo moguće zbog neriješenih imovnsko-pravnih odnosa.

„Nije primjereno da sudija sudi u kancelariji od deset kvadrata. Ova zgrada ne odgovara svrsi. Taj jedan sprat bi riješio problem, ali ministar nam je rekao da postoji plan da se palata pravde gradi na Starom aerodromu“, kazala je Jovović.

Upitana o Zakonu o oduzimanju imovine, prema kojem bi Osnovni sud u Podgorici bio nadležan za oduzimanje imovine u parničnom postupku, ona je navela da će sudije odgovoriti tim zahtjevima.

„Sudija koji je bio član Radne grupe smatra da mi možemo to da iznesemo“, rekla je Jovović.

Na pitanje da li smatra da su kazne za nasilje nad ženama male, Jovović je odgovorila da su sudije optuživane da nemaju dovoljno senzibiliteta i da, od kada je predsjednica, govori da su te kritike bile ispravne.

„Mi smo u zadnje vrijeme pooštrili kaznenu politiku“, istakla je Jovović.

Kako je kazala, 29 godina kazne zatvora za nasilje nad ženama u posljednje dvije godine nije malo.

Ona je rekla i da bi trebalo da postoji sudska straža.

„Svakog mjeseca se nama dešavaju neki incedenti. A svakodnevno incidenti u sudnici ili ispred sudnice“, istakla je Jovović.

Sudija Osnovnog suda Ivana Becić kazala je da je unaprijeđen odnos tog suda i javnosti.

„Transparentnost rada Osnovnog suda ogleda se i u saradnji sa NVO sektorom, koji kroz projekte monitoringa prati suđenja za koja je zainteresovan, kroz postojanje kutija za pritužbe, kroz besplatnu pravnu pomoć i podršku samih programa nastave pravnih fakulteta“, rekla je Becić.