Ljetnje računanje vremena počelo je noćas pomjeranjem časovnika za jedan sat unaprijed, odnosno sa dva na tri sata ujutru.

Ljetnje računanje vremena počinje poslednje nedelje u martu u dva sata ujutru, a završava se poslednje nedelje u oktobru.

Ideja o zimskom i ljetnjem računanju vremena zasnovana je na astronomskoj okolnosti da u januaru sunce izlazi tek oko 8 sati, a zalazi u 16 sati.

U julu, kada je dan duži, sunce izlazi prije 5 sati, a zalazi posle 21 sat.

Ljetnje računanje vremena je uvedeno kako bi ljudi imali sat vremena dnevnog svjetla više, ali kako se bliži zima, dan je sve kraći te mnogo ljudi započinje i završavaju radni dan u mraku, uz malo mogućnosti da provedu vrijeme na sunčevoj svjetlosti.

Međutim, sve češće su se čuli glasovi da je taj sistem u današnje vrijeme prevaziđen. Neke od studija pokazuju da se u tim okolnostima troši i više energije. Oko 70 zemalja na svijetu pomjera sat dva puta godišnje. 

Dugo je trajala polemika o takvom načinu računanja vremena.

U EU je ukidanje pomjeranja kazaljki predloženo na osnovu ankete koja je pokazala da 84 odsto ispitanih ne želi da više pomjera kazaljke i to, prije svega, zbog uticaja na zdravlje.