Najveća odgovornost za to što romska zajednica i dalje nema svog predstavnika u parlamentu je na političarima, jer od njihovih dogovora i partijskih interesa zavisi i njihovo glasanje o bilo kom društveno-političkom pitanju, smatraju u Instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

Institucija Zaštitnika je još 2013. godine iznijela stav da romskoj zajednici treba obezbijediti niži cenzus, kako bi bili adekvatno predstavljeni u Skupštini Crne Gore, ali su Romi i danas, 30 godina od uvođenja višestranačja, jedina nacionalna manjina koja nema svog predstavnika u parlamentu.

Na pitanje kako to komentarišu, iz Institucije Zaštitnika su kazali da propuštanje preduzimanja posebnih mjera na afirmaciji parlamentarne zastupljenosti romske zajednice predstavlja ozbiljan razlog za zabrinutost.

„Teško da se može naći “politički korektno” opravdanje za tako dug vremenski period, u kom ovo pitanje nije riješeno na korist romske zajednice, koja je jednim dijelom i zbog toga zasigurno i dalje najmarginalizovanija zajednica u društvu“, kazali su iz Institucije Zaštitnika agenciji MINA.

Oni su naglasili da je priznavanje prava političke participacije nacionalnim i etničkim manjinama jedan od ključnih aspekata zaštite manjina u savremenim demokratijama, jer se njime obezbjeđuje integracija manjinskog stanovništva u građansko društvo.

Kako su naveli, efektivno učešće pripadnika nacionalnih manjina u različitim sferama javnog života obezbjeđuje socijalnu koheziju i razvoj istinskog demokratskog društva.

Iz Institucije Zaštitnika su podsjetili da je, osim njihovih inicijativa iz ranijeg perioda, to pitanje nanovo aktuelizovao romski nevladin sektor i Romski savjet koji je, krajem prošle godine, podnio Skupštini inicijativu za smanjenje aktuelnog cenzusa sa 0,7 na 0,35 odsto.

„Ponavljamo da je potrebno da se bez odlaganja pristupi stvaranju normativnih pretpostavki za autentičnu zastupljenost Roma u Skupštini Crne Gore i skupštinama jedinica lokalne samouprave, saglasno principu afirmativne akcije“, kazali su iz Institucije Zaštitnika.

Oni su naveli da su nezadovoljni što nije došlo do izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika u tom dijelu.

„I što će, vjerovatno, i prvi naredni parlamentarni izbori proći bez utvrđenog zakonskog principa o sticanju prava na jedan poslanički mandat, koji se, za sada, primjenjuje samo za pripadnike hrvatskog naroda, koji se po učešću u ukupnom stanovništvu prema posljednjem popisu nalaze u analognoj situaciji", dodali su iz Institucije Zaštitnika.

Na pitanje ko je, po njihovom mišljenju, odgovoran za to što se situacija po tom pitanju i dalje ne mijenja, iz Institucije Zaštitnika su kazali da je najveća odgovornost na zakonodavnom domu.

„Konkretnije, na političkim partijama, odnosno političarima i političarkama, jer od njihove volje, dogovora i usklađivanja partijskih interesa i politika zavisi i njihovo glasanje o bilo kom društveno-političkom pitanju“, kazali su iz Institucije Zaštitnika.

U tom smislu, kako su naveli, važno mjesto zauzima Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva pri Skupštini Crne Gore.

„Proces reforme izbornog zakonodavstva morao bi biti transparentan, odnosno praćen širokim konsultacijama uz učešće svih zainteresovanih subjekata, uključujući i organizacije koje se bave zaštitom prava Roma i Egipćana“, naglasili su iz Institucije Zaštitnika.

Prema njihovim riječima, iako većina partija daje podršku programima, strategijama i drugim politikama za unaprjeđenje života Roma u Crnoj Gori, ona će svakako postati kvalitetnija i potpunija, a dijalog sa romskom zajednicom direktniji i efikasniji kada njene interese budu zastupali njeni predstavnici.

„Niko bolje od predstavnika ove manjinske nacionalne zajednice ne može razumjeti i predstavljati njene interese. Dok se to ne ostvari, Romi i dalje neće moći da utiču na kreiranje zakonodavnih i drugih politika“, naglasili su iz Institucije Zaštitnika.

Osim toga, kako su kazali, predstavnik romske populacije bi, kroz učešće u raspravi, mogao da doprinese boljoj informisanosti poslanika i opšte javnosti o problemima sa kojima se Romi suočavaju i da predloži kvalitetna rješenja za njihovo prevazilaženje.

„Neophodno je jačati svijest parlamentaraca o neophodnosti rješavanja političke zastupljenosti romske zajednice i tražiti konkretne razloge zašto do sada nije bio moguć ishod u skladu sa očekivanjima podnosilaca inicijative i standardima političke participacije manjinskih naroda“, smatraju u Instituciji Zaštitnika.

Na pitanje koliko su pripadnici romske zajednice zainteresovani i motivisani za političko organizovanje, iz Institucije Zaštitnika su kazali da se samoj zajednici, odnosno Savjetu Roma i romskom civilnom sektoru, ne može prigovoriti po pitanju zainteresovanosti i angažmana na rješavanju tog pitanja, naprotiv.

Kako su naveli, osnivanje političke partije Roma, kao i najave konkretnih političkih inicijativa, takođe su značajni pokazatelji da u rješavanju svojih problema Romi mogu biti uključeni na konkretniji način, kroz politički angažman i odlučivanje.

„Iskustva govore da smo do sada gotovo na nivou incidentne situacije imali slučajeve da su Romi/kinje bili u glavnim odborima partija ili na odborničkim listama“, dodali su iz Institucije Zaštitnika.

Predsjednik Romskog savjeta i lider Demokratske partije Roma, Mensur Šaljaj, kazao je da su u posljednje dvije godine podnosili Skupštini inicijative za smanjenje cenzusa za ulazak u parlament sa 0,7 na 0,35 odsto za pripadnike romske zajednice, po sistemu afirmativne akcije, ali da odgovor nijesu dobili.

To, kako je kazao, dovoljno govori o tome koliko su oni, zapravo, dobrodošli u Skupštini Crne Gore.

„Mi, kao romska zajednica, još uvijek nijesmo priznati kao nacionalna manjina u Crnoj Gori, već smo svrstani u “ostali”. Mi volju imamo, ali ne smatram da postoji i volja države i institucija za istinsko unapređenja položaja romske zajednice u Crnoj Gori“, kazao je Šaljaj agenciji MINA.

On je kazao da to što nemaju svog predstavnika u Skupštini utiče na sve oblasti i probleme sa kojima se Romi i Romkinje u Crnoj Gori gotovo svakodnevno suočavaju, počevši od stanovanja, obrazovanja, dječjih ugovorenih brakova, prosjačenja, zapošljavanja.

„Sve to čini da se romska zajednica vraća u konstantni krug siromaštva i da imamo male pomake ka njenom boljem položaju u Crnoj Gori“, istakao je Šaljaj.

On je podsjetio i na problem nepostajanja sistematizacije zapošljavanja visokoobrazovnih pripadnika romske zajednice u Crnoj Gori u posljednjih nekoliko godina.

„Iako imamo uspješne mlade obrazovane pripadnike i pripadnice zajednice, ne postoji volja i pružanje šanse za njihovo zaposlenje, te samim tim dolazimo do gubitka motivacije za neke sljedeće generacije“, rekao je Šaljaj.

Sve to, kako je naveo, govori da je romskoj zajednici prijeko potreban predstavnik u Skupštini, koji će predočiti njihove probleme široj javnosti.

On je podsjetio da je Romski savjet još 2013. godine podnosio inicijative za smanjenje cenzusa i izmjenu zakona, ali pomaka i dalje nema.

„Šta je tada, ali i sada, bio problem za rješavanje ovog krucijalnog problema romske zajednice, da li je u pitanju stav da nema adekvatnog kadra iz naših redova ili sama nezainteresovanost države, to još uvijek ne znamo“, kazao je Šaljaj.

Na pitanje koliko su pripadnici romske zajednice zainteresovani i motivisani za političko organizovanje, on je rekao da je Demokratska partija Roma, jedina romska stranka u Crnoj Gori, osnovana 2019. godine.

Šaljaj je podsjetio da je ta partija je na ovogodišnjim lokalnim izborima u Podgorici učestvovala u sastavu pokreta “Svi za naš grad”, i da je on bio jedan od kandidata na toj listi.

„Mogu reći da sam zadovoljan, i koristim i ovu priliku da se zahvalim mojim sunarodnicima i sunarodnicama na zainteresovanosti, motivisanosti i želji za promjenom. Ovo je samo početak, siguran sam da zajedničkim snagama možemo sve i da smo spremni da mijenjamo našu budućnost“, kazao je Šaljaj.

On smatra da su uradili dosta toga da pripadnici romske zajednice postanu politički vidljivi u Crnoj Gori.

„Ostali smo uskraćeni za odgovore, ali nastavljamo dalje. Ne dozvoljavamo da i dalje budemo građani i građanke drugog reda u Crnoj Gori“, poručio je Šaljaj.

Tekst je urađen u sklopu projekta koji agencija MINA realizuje sa Centrom za monitoring i istraživanje, a koji je finansijski podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori.