Vojsci Crne Gore (VCG), države članice NATO-a koja treba da doprinosi kolektivnoj bezbjednosti, neophodna je vježbovno-strelišna prostorija, kazali su iz Ministarstva odbrane, navodeći da potrebe Vojske nijesu u suprotnosti sa ekološkim standardima.

Iz Ministarstva odbrane agenciji MINA su rekli da odluka da se na području Sinjajevine formira vježbovno-strelišna prostorija nije donijeta ni provizorno ni proizvoljno, niti preko noći.

„To je tema kojom se Ministarstvo odbrane i VCG bave već skoro deset godina, i sve je temeljno iskomunicirano sa svim relevantnim državnim institucijama“, naveli su iz tog Vladinog resora.

Iz Građanske inicijative (GI) Sačuvajmo Sinjajevinu agenciji MINA su kazali da, nakon predloga Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i inicijative Agencije za zaštitu životne sredine (EPA), očekuju da Sinjajevina bude zaštićeno područje i da Odluka o vojnom poligonu bude ukinuta.

Milan Sekulović iz GI Sačuvajmo Sinjajevinu rekao je da ekološka država ne uništava najveći i najvrijedniji pašnjak koji ima. On je kazao da demokratska država poštuje volju naroda, koji je, kako je dodao, nebrojeno puta ponovio da neće vojni poligon na toj planini.

„Ne možemo govoriti o poštovanju evropskih vrijednosti, a da kršimo zahtjeve Evropske unije (EU), koja je jasno rekla da želi da se problem poligona na Sinjajevini riješi“, naveo je Sekulović.

On je podsjetio da je EU finansirala studiju koja je 2016. godine pokazala da Sinjajevina ispunjava sve uslove za regionalni park prirode.

„Sa obzirom i na podršku Ministarstva ekologije i ministarke Ane Novaković Đurović, kao i EPA-e i direktora Agencije Milana Gazdića, vjerujemo da opštine nemaju razloga da postupe suprotno svojim interesima i ne predlože da Sinjajevina bude zaštićeno područje“, naveo je Sekulović.

On je ocijenio da vojni poligon i zaštićeno područje ne mogu nikako koegzistirati zajedno. GI Sačuvajmo Sinjajevinu, kako je naveo Sekulović, nastaviće da promoviše tu planinu kao teritoriju života, kao stočarsku i potencijalno turističku planinu.

„Svim sredstvima ćemo se boriti protiv vojnog poligona, jer ni po cijenu života nećemo dozvoliti da neko ubije naš izvor života. Zdrava i sačuvana Sinjajevina nema alternativu”, kazao je Sekulović.

Na pitanje da li očekuju da peticija koju su predali Vladi i Delegaciji EU podstakne da odluka o vojnom poligonu na Sinjajevini bude brzo ukinuta, on je odgovorio da vjeruju u to, jer im je na sastanku u Vladi rečeno da je većina ministara protiv vojnog poligona na Sinjajevini.

„Ministar odbrane, koji je jedini koji se zalaže za sumanuti plan bombardovanja Sinjajevine, trebalo bi da više misli o volji naroda, sa obzirom na to da tvrdi da je demokrata, a ne da ide kontra volji građana“, rekao je Sekulović.

Iz Ministarstva odbrane kazali su da ispituju i analiziraju sve mogućnosti.

»Prvi smo koji ne žele neprijatna iznenađenja jer vojnici i Vojska rade u javnom interesu, doprinose državi i građanima, a značajan je njihov doprinos i u izgradnji puteva i ostale infrastrukture«, istakli su iz Ministarstva.

Nedostatak poligona, kako su kazali iz tog Vladinog resora, stvara višestruke probleme.

Oni su rekli da se VCG oslanja na kapacitete poligona u susjedstvu, shodno dostupnim terminima, pa se i ciklusi obuke planiraju u skladu sa tim.

»Uglavnom su korišćeni poligoni u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, bez naknade, ali nastaju izuzetno visoki troškovi zbog transporta materijala i ljudstva, kao i finansijskih nadoknada vojnicima za rad u inostranstvu«, pojasnili su iz Ministarstva.

Sa druge strane, kako su rekli, u budućnosti će se vrlo vjerovatno morati plaćati i troškovi korišćenja tih poligona.

»Moramo konačno definisati i aktivirati prostor za realizaciju planiranih sadržaja obuke, vježbi i gađanja na teritoriji Crne Gore«, naveli su iz Ministarstva odbrane.

Oni su dodali da ne postoji zemlja članica NATO-a koja nema vježbovno strelišnu prostoriju, sa izuzetkom Islanda, koji nema Vojsku.

»VCG, države članice NATO-a koja treba da doprinosi kolektivnoj bezbjednosti, neophodna je vježbovno-strelišna prostorija, ako želimo spremnu i obučenu vojsku i njene jedinice«, istakli su iz Ministarstva.

Oni su poručili da podržavaju inicijative koje afirmišu zaštitu prirode i životne sredine, da imaju puno poštovanje za organizacije i pojedince koji brinu o ekologiji i zaštiti životne sredine, ali da potrebe Vojske nijesu u suprotnosti sa ekološkim standardima.

»Prije dvije godine, kada je VCG izradila elaborat čiji je sastavni dio sveobuhvatna balistička procjena za Vježbovno-strelišnu prostoriju „Sinjajevina“, sa definisanim granicama poligona, zonama sigurnosti prilikom izvršenja gađanja, vatrenim položajima i reonima ciljeva, upravo je EPA uradila i ispitivanje nultog stanja biodiverziteta«, podsjetili su iz Ministarstva.

Ono je, kako su naveli, pokazalo da nema odstupanja od dozvoljenih vrijednosti parametara na uzorcima zemlje, vode i vazduha.

Iz Ministarstva su kazali da sve zemlje, koje imaju vojsku, imaju i poligone na kojima se ona obučava.

“Svi ti poligoni, evo da govorimo o zemljama članicama Alijanse, koje su, složićete se, među najrazvijenijima na svijetu, su na područjima i naseljenijim i “pitomijim” od planiranog dijela na Sinjajevini, pa čak ih ima i u nacionalnim parkovima (NP)”, dodali su iz Ministarstva.

U Crnoj Gori se, kako su naveli, obučavala stara Jugoslovenska narodna armija (JNA).

“Ona je na našoj teritoriji imala višestruko više vojnika nego što danas ima VCG, i to na Radovču i oko Tuzi”, rekli su iz Ministarstva odbrane.

Iz tog Vladinog resora kazali su da su urbanizacija i gusta privatna gradnja na tim područjima ostavili VCG bez poligona za vježbe i gađanja artiljerijskim oruđima velikog kalibra, dok se najveći broj poligona nekadašnje JNA u ostalim državama u regionu i dalje aktivno koriste.

To su, kako su naveli iz Ministarstva, Manjača u Bosni i Hercegovini, Slunj u Hrvatskoj, Pešter i Pasuljanske livade u Srbiji, Krivolak u Makedoniji.

Oni su podsjetili da im je Ministarstvo odbrane Sjeverne Makedonije ustupilo podatke sa mjerenja na poligonu Krivolak na kojem već godinama vježbaju i crnogorski vojnici.

Mjerenja je, kako su dodali iz Ministarstva, sproveo Institut za javno zdravlje Sjeverne Makedonije, u maju 2019. godine, prije i nakon vježbe Odlučan udarac.

Kako su naveli, na uzorcima vode za piće, površinskih voda i tla nijesu detektovane vrijednosti koje ukazuju na radioaktivnu kontaminaciju.

»Riječ je o međunarodnim vježbama koje su neuporedivo brojnije od onih koje se planiraju na Sinjajevini«, kazali su iz Ministarstva.

Ministarstvo odbrane, kako su naveli, tražilo je lokaciju koja će dimenzijama i karakteristikama zadovoljiti potrebe Vojske.

Iz tog resora podsjetili su da je Vlada još 2013. godine obavezala Ministarstvo odbrane da, u saradnji sa ministarstvima unutrašnjih poslova i održivog razvoja i turizma, formira međuresorni tim radi definisanja uslova koje treba da ispunjava poligon za uništenje ubojnih sredstava i bojevih gađanja.

Oni su dodali da je međuresorni tim, a ne samo Ministarstvo odbrane ili VCG, početkom 2014. godine donio te karakteristike i kriterijume.

Iz Ministarstva su naveli da je zaključeno da prostor mora biti u državnom vlasništvu, da je dominantno manevarsko zemljište koje omogućava kretanje terenskih i borbenih vozila i realizaciju taktičkih vježbi sa bojevim gađanjima pješadijskim naoružanjem, minobacačima i artiljerijskim oruđima do nivoa pješadijskog bataljona.

»Kao i da u okolini nema stalno naseljenih mjesta, da prostor nije ispresijecan šumama i većim vodenim tokovima, da nije u blizini ili u zoni NP, parkova kulture i zakonom zaštićenih područja i da je širine deset kilometara (km) i dužine 25 km«, naveli su iz Ministarstva.

Iz tog resora kazali su da je, prema svim analizama, vježbovno-strelišna prostorija „Sinjajevina” jedini prostor u Crnoj Gori koji odgovara postavljenim kriterijumima i omogućava realizaciju vježbi i bojevih gađanja do kalibra 130mm.

Kako su naglasili, njegove dimenzije, ipak, manje su od traženih.

“Riječ je o nepravilnom pravougaoniku, dužine oko 18 km i širine oko šest km, ukupno oko 75 hektara. U odnosu na ukupnu teritoriju Crne Gore, riječ je o 0,005 odsto površine”, rekli su iz Ministarstva.

To je, kako su naveli, lokacija na istočnom dijelu planine Sinjajevine, između sela Lipovo u Opštini Kolašin i Štitarica u Opštini Mojkovac.

“Inače, rađena su izviđanja prostora i u okolini Pljevalja, na Pivskoj planini, Sutormanu, Volujici, Čevu i Grahovu”, dodali su iz Ministarstva.

Oni su kazali da na vježbovno-strelišnoj prostoriji „Sinjajevina“ Vojska neće graditi objekte stalnog tipa, već će se tokom trajanja vježbovnih aktivnosti formirati privremeni objekti šatorskog ili kontenerskog tipa.

Kako su dodali, logistička podrška bi se realizovala osloncem na kapacitete Kasarne „Breza“ u Kolašinu. Iz Ministarstva odbrane rekli su da niko od kritičara tog rješenja nije predložio alternativu.

»Voljeli bismo da griješimo, ali stvorena je takva klima da smo gotovo sigurni da bi svaki predlog Ministarstva odbrane i VCG naišao na opstrukcije«, kazali su iz tog Vladinog resora.

Oni su naveli da su pripadnici VCG svjesni svoje uloge u društvu, odgovorni su i posvećeni.

»Vježbovno-strelišna prostorija je najmanje što im duguje država Crna Gora«, kazali su iz Ministarstva.

Prema njihovim riječima, ako Crna Gora želi biti država, mora imati spremnu i dobro obučenu vojsku.

»Jeste li sigurni da će Sinjajevinu devastirati isti oni koji svakodnevno drže glavu u torbi spašavajući zemlju od devastirajućih požara«, upitali su iz Ministarstva.

Ministarstvo odbrane, kako su poručili, zalagaće se za interese VCG, u skladu sa propisima.

»Treba biti svjestan da se ti interesi poklapaju sa interesima Crne Gore«, dodali su iz Ministarstva.

Iz tog resora kazali su da planiraju da zainteresovane upoznaju sa rješenjima za vojne poligone na lokacijama koje su čak popularne turističke atrakcije ili parkovi prirode, i da imaju konkretne ponude saveznika da posjete te lokacije.

Britanska vojska, kako su rekli, za vojne vježbe koristi i NP ili područja posebne zaštite.

Iz Ministarstva su naveli da je u NP Castlemartin poligon za vježbe i bojeva gađanja tenkovskih jedinica.

“U NP Dartmoor je poligon na kojem se realizuju različiti sadržaji obuke i bojeva gađanja, a na ravnici Salisbury, koja je područje pod specijalnom zaštitom, je poligon na kojem se realizuju isti sadržaji kao na poligonu u NP Dartmoor”, kazali su iz Ministarstva.

Na tim područjima se, kako su dodali, nalaze čak i arheološka nalazišta i istorijski objekti, tu su staništa zaštićenih vrsta ptica, farme, gaje se stada ovaca.

Ministarstvo, kako su kazali, planira da organizuje posjetu mješovite delegacije iz Crne Gore tim poligonima u Velikoj Britaniji.

»Pozvali bismo predstavnike nevladinog sektora, lokalnih zajednica, državnih institucija koje se bave pitanjima zaštite životne sredine, medija, da na licu mjesta sagledaju takva rješenja, kako bi se razjasnile sve nedoumice«, rekli su iz Ministarstva.

Oni su poručili da im je cilj da u transparentnoj komunikaciji razgovaraju činjenicama i argumentima.

»Obaveza svake države je da svojoj vojsci omogući da vježba i gađa na sopstvenoj teritoriji. Moramo pokazati da je, uz poštovanje propisanih procedura i standarda, suživot lokalnog stanovništva i Vojske i moguć i poželjan, sa obostranim benefitima«, istakli su iz Ministarstva.

Oni su rekli da je izrada najavljene sveobuhvatne informacije u toku, a cilj je da se razjasne eventualne nedoumice.

“Onaj ko traži ukidanje Odluke direktno utiče na sposobnosti Vojske. A ukoliko u tome istrajava, mora prije svega ponuditi drugu lokaciju, shodno potrebama Vojske”, naveli su iz Ministarstva.

VCG, kako su naglasili, ne postoji ni za jednu političku struju ili interesnu grupu.

“Ona je jedan od ključnih stubova države, njenog suvereniteta i teritorijalng integriteta i mora imati poligon”, kazali su iz Ministarstva odbrane.

Oni su poručili da je dobro da se raspravlja i analizira svako rješenje, ne bi li se otklonile sve nedoumice.

“Ali, smatramo i da je javnost u ovih skoro deset godina na neprimjeren način bila zatrpana neprimjerenim osudama na račun Ministarstva i Vojske, u očiglednoj težnji da se stvori jaz između nas i građana, ne vodeći računa da je riječ o institucijama koje su uvijek tu da pomognu i građanima i državi”, rekli su iz Ministarstva.

Predstavnici GI Sačuvajmo Sinjajevinu su, kako je naveo Sekulović, sastanak sa ministarstvom odbrane imali 1. aprila ove godine, kada je na čelu tog resora bila ministarka Olivera Injac.

On je kazao da im je tom prilikom rečeno da nema planova za vojne aktivnosti na Sinjajevini.

„Vjerujemo da se planovi u međuvremenu nijesu promijenili. Nadamo se“, rekao je Sekulović.

„Nedavno smo dobili novi poziv od Ministarstva odbrane za sastanak, koji nam je upućen 3. avgusta, poslije radnog vremena, a predloženo je da izaberemo termin do 1. do 5. avgusta“, kazao je Sekulović.

On je rekao da su sastanak prihvatili, ali su tražili da se termin prilagodi.

„Naš tim je uvijek spreman za dijalog koji će dovesti do zaštite Sinjajevine, i apsolutno smo kooperativni u dijelu koji se tiče iznalaženja načina kako da se ukine vojni poligon“, naveo je Sekulović.

Vladi Crne Gore predate su dvije peticije kojima se traži ukidanje Odluke o vojnom poligonu. Lokalnu peticiju je 2019. godine potpisalo više od 3,3 hiljade građana, a bilo je potrebno tri hiljade potpisa. Novu, globalnu peticju potpisalo je više od 22 hiljade građana.

Peticijama se, osim ukidanje Odluke o vojnom poligonu, traži i uspostavljanje zaštićenog područja u čijem će kreiranju i raspolaganju aktivno učestvovati lokalna zajednica.