To je jedan je od zaključaka sa današnje obuke koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao u Kolašinu na temu prevencije i intervencije u slučajevima vršnjačkog nasilja.
Pod stručnim vođstvom psihološkinje Tamare Milić, 23 pedagoga i psihologa iz osnovnih i srednjih škola sjevernog dijela Crne Gore, radili su na razvijanju ključnih vještina i kompetencija za prepoznavanje vršnjačkog nasilja i efikasnog adresiranja tog problema, a kako bi doprinijeli sigurnijem obrazovnom okruženju i društvu u cjelini.
- Radionice poput ovih su od velikog značaja za psihološko-pedagoške službe, a u narednom periodu bi trebalo planirati što veći broj sličnih programa i za roditelje, kako bi svi učesnici u obrazovno-vaspitnom procesu bili podjednako uključeni i angažovani u rješavanju problema vršnjačkog nasilja. Trebalo bi razmotriti i integraciju međupredmetnih oblasti i teme vršnjačkog nasilja u redovne nastavne programe, kako bi predmetni nastavnici na svojim časovima stavili akcenat na prevenciju. Tako se ne bi čekalo da dođe do nasilja, već bi učenici svakodnevno bili upoznati sa kako prepoznati i spriječiti nasilje, kome se obratiti ako ga primijete ili ako su i sami žrtve nasilja - navodi Ivana Vukašinović, pedagoškinja Gimnazije „Tanasije Pejatović” u Pljevljima koja je bila učesnica današnje obuke.
-Edukacija učenika, nastavnika i roditelja ključna je u prevenciji vršnjačkog nasilja. Kroz ovakve radionice i obuke, imamo priliku da direktno saznamo o izazovima i problemima sa kojima se suočavamo u različitim sredinaam, kao i o mogućim rješenjima. Školsko okruženje može biti značajno unaprijeđeno, čime se doprinosi smanjenju nasilja među učenicima - dijeli svoje utiske Ljiljana Bulajić, koordinatorka tima za sprječavanje vršnjačkog nasilja u SMŠ Andrijevica.
Tamara Milić, psihološkinja i predavačica na obuci, smatra da društvo ima pogrešan pristup, jer najveći fokus stavlja na djecu i njih označava kao najveće nosioce nasilja. „Bilo koje dijete koje čini nepoželjne oblike nasilja ili dijete koje trpi nešto što mu nije prijatno ima uzročnike u nekom ranom iskustvu, modeliranom ponašanju. To pokazuje da dijete sa takvim ponašanjem dolazi i tim svojim ponašanjem komunicira, jer je izvjesno da je isto to doživjelo, bilo sudionik ili svjedok. Znači, treba obratiti pažnju na to kako funkcioniše porodica, kako i na koji način dijete komunicira, mnogo prije nego što dođe do tih oblika ponašanja, te da li se povlači. Čak i kod djeteta koje trpi nasilje, vrlo često je to učeni model ponašanja koji iz porodice – ćutati, trpjeti i slično“, pojašnjava ona.
Obuka je dio projekta SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas, koji finansira Delegacija EU u Crnoj Gori, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
