Na osnovu studije Ekonomskog fakulteta u Podgorici nesporno se može konstatovati da je nužno postojanje državnih rezervi u Crnoј Gori, koje bi znatno doprinijele faktoru stabilnosti privrednog, pa i ukupnog društvenog sistema, ociјenio јe u razgovoru za "Dan" prof. dr Miro Blečić, poslednji direktor Robnih rezervi u Crnoј Gori.
– Državne rezerve ne treba samo posmatrati u statističkom smislu, kao robu koju ćemo u datom trenutku staviti u promet i tako prevladati poteškoće. To je njihova nesporna funkcija, koja pravi trošak državi. U dinamičkom smislu, raspolaganje tim vrstama robe stvara prostor da se procesom njihovog zanavljanja podstiče razvoj poljoprivredne proizvodnje, prije svega u oblasti stočarstva, proizvodnje i prerade mesa, proizvodnje mlijeka, sira, povrtlarstva, voćarstva…, pri čemu bi stočarstvo imalo prioritet upravo zbog naglašenih multiplikacionih efekata podsticaja razvoja. Sadašnji obim poljoprivredne proizvodnje u globalu, na nivou nacionalne ekonomije, zadovoljava od osam do dvanaest odsto potreba, sve u zavisnosti od vremenskih prilika. Pored toga, kako se radi o nabavci većih količina robe u rasutom stanju ili većoj ambalaži, moguće je u okviru samih rezervi organizovati mini-pakeraj tih vrsta robe (šećer, so, pirinač, pasulj...), što bi znatno dopriniјelo smanjenju troškova poslovanja državnih rezervi jer se dvostruko vrši efektuiranje vrijednosti angažovanjem postojeće radne snage – kazao јe Blečić.
U pomenutoj studiji Ekonomskog fakulteta, kako јe dodao, date su varijante organizacije državnih rezervi sa nivoa zadovoljenja potreba u vremenu od mjesec, dva, tri, odnosno godine.
– Na osnovu dugogodišnjeg vođenja tog resora u najtežim (ratnim) uslovima, čini mi se najprihvatljivije držanje rezervi za dva mjeseca (hrane, sredstava za higijenu i ljekova), dok bi zalihe derivata trebalo držati na tromjesečnom nivou. U ovom trenutku, dvomjesečne zalihe hrane, higijenskih sredstava, ljekova i tromjesečne derivata našu nacionalnu ekonomiju bi koštale oko 30 miliona eura. Naravno, predračun može biti egzaktan, ali se evidentira dnevno cjenovno kolebanje svih vrsta robe, pogotovu derivata – istakao јe Blečić.
Podsјeća da јe Crna Gora pod uticajem koncepta neoliberalne ekonomije, koja je kod nas dobila punu primjenu, jedina zemlja u regionu, pa i EU, koja je ukinula državne rezerve, kako ne bi narušavala koncept tržišne ekonomije, što je, kako јe ociјenio, višestruki apsurd.
– Mi smo mala nacionalna ekonomija, naglašeno uvozno zavisna, sa nerazvijenom i neadekvatnom privrednom strukturom, praktično bez industrijske proizvodnje. Štaviše, imali smo razvijeniju i obimniju industrijsku proizvodnju trideset godina unazad od sadašnjeg nivoa. Ne treba zaboraviti da smo nacionalna ekonomija kojoj je strateška grana privrednog razvoja turizam, privredna grana koja u našim uslovima ima sezonski karakter, gdje veoma kratko traje sezona, a da pritom kao logistiku nemamo adekvatno razvijenu poljoprivrednu proizvodnju. Turizam kao privredna grana izuzetno je osjetljiv na globalna kretanja, uz to angažuje sezonsku radnu snagu, za razliku od industrijske proizvodnje, koja je angažuje u kontinuitetu, a kao produkt njenog angažovanja u industrijskoj proizvodnji imamo ispoljen kontinuitet rasta DBP-a, za razliku od turističke privrede. Naravno, pored tih osnovnih karakteristika nacionalne ekonomije, ne treba zaboraviti ni problem naglašene nezaposlenosti, niskog standarda stanovništva, naglašena socijalna davanja, nerazvijenu putnu infrastrukturu… Drugačije rečeno, kao takav, naš posve otvoren privredni sistem izložen je naglašenom spoljnjem uticaju globalne nestabilnosti. Da ne govorimo o činjenici da planetarno ratni sukobi praktično imaju kontinuiran karakter, sa sve češćim nepredvidivim nepogodama kao što su poplave, požari, zemljotresi, pandemije... U takvim uslovima biti bez određenog nivoa državnih rezervi, prilagođenog potrebama i mogućnostima, izuzetno povećava rizik održive stabilnosti nacionalne ekonomije.Sve zemlje sa eks-ЈU prostora, bez obzira da li su članice EU (Slovenija i Hrvatska) ili ne (Srbija, BiH, Makedonija), imaju državne rezerve – ukazao јe Blečić.
Prema njegovim riјečima, u tom smislu sukob u Ukrajini mogao bi dodatno da još naglašenije oteža ekonomske prilike, pogotovo u zemljama koje nemaju razvijenu sopstvenu poljoprivrednu proizvodnju, jer sa tog područja izvozno su plasirane planetarno značajne količine žitarica, jestivog ulja i naftnih derivata.
– U periodu koji slijedi biće dostupne znatno manje količine, što će neminovno imati negativan uticaj u cjenovnom rastu i u restrikciji. Prema datim pokazateljima utvrđenim budžetskom aproksimacijom, postoji nagovještaj finansijske održivosti. Naravno, preduzetim mjerama tekuće ekonomske politike, za razliku od prethodnih godina, značajno su opredijeljena sredstva za ličnu potrošnju, zaštitu standarda uposlenih i stanovništva u cjelini– rekao јe Blečić.
Govoreći o stanju finansiјa, on podsјeća da јe, prema podacima Ministarstva finansija, na kraju septembra prošle godine iznos spoljnjeg duga dostigao 4,060 milijardi eura, što je, prema predviđenom BDP-u, iznosilo 72,8 odsto.
– Ovaj pokazatelj opominje da imamo visoku zaduženost koja već postaje otežavajući faktor. Procesu daljeg zaduživanja treba pristupati krajnje restriktivno i po pravilu za investicione zahvate u oblasti infrastrukture. Ne treba zaboraviti da postoji mogućnost značajnog povlačenja sredstava iz namjenskih fondova EU, koja i te kako treba iskoristiti, kako onih koje su u fazi realizacije, tako i novih. To je dodatni faktor održivosti javnih finansija – istakao јe Blečić.
Komentarišući ekonomsku politiku, on kaže da su u dvogodišnjem periodu iza nas preduzete značajne tekuće i dugoročne mjere ekonomske politike, ali se stiče dojam da se ekonomija još nalazi u zapećku politike.
– Neshvatljivo je da nemamo proizvodnju morske soli, proizvoda sa prostora Ulcinja kojim smo tradicionalno snabdijevali bivšu državu sa preko 20 miliona stanovnika. Isto tako, nema nikakve ekonomske logike da se laporc kao nusprodukt (jalovina) Rudnika uglja Pljevlja odlaže i postaje teret ekologije umjesto da proizvodimo cement, koji nam јe nasušna potreba u sferi kapitalnih investicija. Ovo su samo dva karakteristična primjera a imamo ih mnogo. Poljoprivredno zemljiše pretvaramo u građevinsko, pri čemu nepoljoprivedno (kamenjar) "čuvamo" – ukazao јe Blečić.
M.M.K.
„Evropa sad” niјe teret ekonomiјi, već podsticaј razvoјu
Odgovaraјući na pitanje o programu "Evropa sad", profesor Blečić kaže da on omogućava da se mnogo realnije obračunavaju i plaćaju poreske obaveze, a primanja iz sfere sive zone uvedu u legalne tokove i da se zaštiti životni standard.
– Praktično, radi se o legalizaciji već postojećih finansijskih tokova, ali sada je taj transfer opterećen poreskim zahvatanjem, iako u manjem obimu, najniže u odnosu na veće vrijednosti zarada. Mislim da njegova primjena nije teret ekonomiji, već podsticaj bržem razvoju i dodatnoj motivaciji da se radno angažovanje traži u nacionalnoj ekonomiji, posebno u sferi zdravstva, turizma i građevinarstva, ali i ostalih djelatnosti. Naravno, veća primanja i po tom osnovu uvećana izdvajanja nameću obavezu uvećanja proizvodnje i racionalnije potrošnje u svim sferama stvaralaštva. Povećanje proizvodnje u svim sferama imperativ je opstanka i stabilnosti javne potrošnje. U tom smislu, očekuјe se da će, pored preduzetih mjera usmjerenih na sprečavanja organizovanog kriminala u svim sferama društva, biti preduzete dodatne mjere fiskalne reforme kojima će se osmišljavati kratkoročne i dugoročne mjere podrške proizvodnji, kao i mjere uvećanog oporezivanja imovine koja se ne koristi, prije svega poljoprivrednog zemljišta – kazao јe Blečić.
Aranžman sa MMF-om moguć
Aranžmani sa MMF-om su kod nas obično unaprijed označeni kao spasonosni pokušaj održivosti zone javnih finansija. Razlog takvom rezonu su rigorozne mjere koja ta finansijska institucija primjenjuje u "saniranju" postojećeg stanja. Njihovi aranžmani uvijek polaze od nivoa javne potrošnje i krajnje restriktivne politike u toj oblasti.Sjetimo se aranžmana iz prethodnog perioda u bivšoj nam državi ili sa Grčkom. Nesporno da te mjere daju rezultate, ali obično najveći teret podnosi najsiromašniji sloj stanovništva. Imajući u vidu naše ukupne prilike, naš aranžman sa MMF-om je moguć, ali ne u smislu najrigoroznije, već znatno liberalnije ponude, što bi, na određen način, doprinijelo dodatnoj stabilnosti, rekao јe Blečić.
