Na protestu "Poslednja kap" koji je danas organizovan na nikšićkom Trgu slobode a koji je osim građana okupio i predstavnike lokalne samouprave i NVO sektora iznijeto je više zahtjeva Građanske inicijative, među kojima je uspostavljanje modela komunikacije za nasilje i prevenciju nasilja.
Ivana Čorugić ispred Građanske inicijative kazala je da je prvi zahtjev uspostavljanje modela preuzimanja službenika iz srodnog sekretarijata i preusmjeravanje istih na Službu komunalne policije čime će se rasteretiti službenici Uprave policije i čime će se pozornici vratiti na ulice. Drugi zahtjev je uspostavljanje modela zakona o primjeni video nadzora nad kulturnim dobrima, trgovima, dječjim igralištima u cilju suzbijanja vandalskog i delikventnog ponašanja.
- Treći zahtjev obuhvata uspostavljanje modela komunikacije za nasilje i prevenciju nasilja i dodijela prostora za promociju kulturno-edukativnih sadžaja koji će omogućiti građanskim inicijativama i NVO sektoru besplatnu upotrebu napuštenog državnog prostora bez naknade kako bi građani imali bezbjedan prostor za prijavu nasilja, edukaciju i podršku. Četvrti zahtjev se odnosi na primjenu zakona o ograničenju buke i primjene istog u radnom vremenu u ugostiteljskim objektima i intenzivnija kontrola službenika ovih objekata shodno zakonu o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda. Peti zahtjev se odnosi na pojačanu kontrolu lokalne samouprave u saradnji sa nadležnim institucijama u domenu točenja i prodaje alkoholnih napitaka u ugostiteljskim objektima i marketima maloljetnim licima kao i pojačanu kontrolu objekata igara na sreću shodno zakonskoj regulativi koja je izričita kada su u pitanju maloljetna lica, navela je Čogurić.
Zahtjevi su poslati Opštini Nikšić, a najavljeno je da će ih ponovo pročitati na naerdnom protestu koji će organizovati ispred Vlade Crne Gore.
Čorugić je istakla da je povod okupljanja izuzetna stopa nasilja u Crnoj Gori i navela da su u posljednjih desetak dana najskandalozniji naslovi dolazili iz Nikšića, zbog čega i prvi protest ove vrste startuje iz Nikšića.
- Nakon ovog protesta selimo se u Podgoricu ispred Vlade Crne Gore gdje ćemo pročitati zahtjeve od kojih nećemo odustati - dodala je ona.
Svoje stavove iznio je i aktivista Elvis Beriša koji se osvrnuo na probleme RE zajednice.
- Svjedoci smo da je nasilje u našem društvu sve više prisutno i da se aktivisti sve više susreću sa prijetnjama, zastrašivanjem i sa fizičkim napadima zbog čega treba da ih podržimo. Zbog toga je veoma važno jačanje građanske svijesti, slobode i prijavljivanja svih protivzakonitih aktivnosti. Svjedoci smo i naslova u kojima se RE zajednica pojavjuje kao žrtva porodičnog nasilja koje ne smije biti prisutno ni u jednom domu. Nasilje nije privatna stvar, već pitanje javnog zdravlja - kazao je Beriša i podsjetio da često slučajevi nasilja u RE populaciji ostaju na margini jer ova zajednica nije dovoljno osnažena da podigne svoj glas protiv nasilja.
Jelena Čolaković iz NVO "Juventas" istakla je da bi lokalna zajednica trebala biti čuvar temeljnih vrijednosti i osvrnula se na položaj LGBT osoba koje su na nacionalnom i lokalnom nivou sistemski izložene diskriminaciji.
- Nasilje nad LGBT osobama ne pogađa samo nih, već cijelu zajednicu. To je napad na naše zajedničke vrijednosti, ljubavi, jednakosti, pravdne i poštovanja. Ovo više nije pitanje izbora, već svi moramo da preuzmemo odgovornost za stvaranje sigurnih i prihvatajućih prostora - istakla je Čolaković i dodala da ignorisanje ovog problema od strane lokalne samouprave ne samo da dopušta njegovo širenje već i šalje poruku da se kršenje ljudskih prava toleriše.
Zbog toga, ona navodi da je ukjučivanje lokalne zajednice u rješavanje problema nasilja nije samo moralna već i društvena obaveza.
U ime žena koja se smrtno stradale zbog nasilja obratila se Anita Stjepčević iz Centra za ženska prava koja je kazala da neće odustati od ove borbe dok se sistem ne probudi u spriječavanju nasilja i štićenju žrtava nasilja.
- Ovdje danas stojimo u ime Joke Baletić koje danas nema ni u slikama ni u knjigama, ni među narodnim herojima ni među spomenicima. Joka Baletić - zaboravljena žrtva režima nasilja i skroman ispis na ploči ispod Trebjese. Ovdje smo da ne zaboravimo na naše Joke, Zumrite, Šejle, Branke, Edise, Ivane, Ljiljane, Dušanske, Senke, Savice, Kristine, Sanje, Anastasije, Milice, Dude, Durije koje nisu imale sreću da postanu čak ni zvanični statistički podatak o broju femicida. Nećemo da budemo skromni ispisi na pločama. Donosimo vam solidarnost nenasilne borbe protiv nasilja - poručila je Stjepčević.
Svoju podršku iznio je i predsjednik Skupštine opštine Nikšić Nemanja Vuković, koji je kazao da nakon incidenta u Nikšiću kada je aktivista Boško Pavićević pretučen i koji je inicirao okupljanje, žele da pošalju poruku da se nasilje ne smije tolerisati.
- Moramo raditi sa naraštajima koji stasavaju i u tu svrhu Opština Nikšić već dvije godine ima besplatno psihološko savjetovalište za mlade. U svrhu prevencije nasilje smo organizovali i panel diskusije na kojoj smo imali ispovjest hrabre Đulije Bulajić koja je kasine dobila i starateljstvo nad djecom u saradnji sa SOS telefonom. Donijeli smo i odluku o osnivanju Romskog parlamenta i čini mi se da je etnička distanca u Crnoj Gori smanjena - kazao je Vuković.
On je istakao da očekuju da će lica koja su napala Boška Pavićevića tužilaštvo adekvatno sankcinisati i da društvo mora naći modele i mehanizme da se nasilje prevenira i pokazati da to ne smije biti tradicionalan model ponašanja.
Vuković je kazao da se nada da će ubrzo u saradnji sa ministrom unutrašnjih poslova Nikšić dobiti saglasnost da se postave kamere na svim javnim površinama, kao što su dobili nedavno Budva, Kotor i Podgorica u cilju rješavanja brojnih problema, zaštite kulturnih dobara, gradskog mobilijara, brže identifikacije lica koji narušavaju javni red i i mir, suzbijanje divljih deponija itd.
Kristina Mihajlović iz Udruženja roditelja osvrnula se na problem djece koja pokušavaju da izađu na kraj sa određenim nasilnim ponašanjima odrslih, koja nikako nisu dobar primjer.
- Važno je da radimo na tome da naša djeca imaju bolje primjere i da budu zaštićenija, jer stanje sada nije dobro. Kada čitamo naslove iz medija i kada čujemo priče oko nas, čućemo da je nasilja uvijek bilo, među djecom i nad djecom..neko je veće neko manje, ali ko to definiše? Kakvo veće ili manje nasilje? Nasilje među djecom i nad djecom je puno. Naša djeca su svakodnevno izložena nasilju. Ona su se uvijek tukla, što znamo iz priča, ali nikada ranije se nisu snimala i širila snimke nasilja. Naša djeca zaslužuju da budu zaštićena od svih koji mogu da ih ugroze ili zlostavljaju - kazala je Mihajlović.
Ona smatra da je problem što se nasilje relativizuje i što se vode kao prekršaji iako se radi o ozbiljnim stvarima koje se često rješavaju u "u dva dana bez trećeg" i da su neophodni sistemi podrške porodici, žrtvama te da je jedna od glavnih adresa za početak rješavanja ovog problema lokalna samouprava
