Provjeravaju bezbjednost staničnih zgrada

Željeznička infrastruktura Crne Gore (ŽICG) pokrenula je inicijativu za specijalni pregled statičke stabilnosti staničnih zgrada, a ukoliko se utvrdi da bi taj dio infrastrukture u budućnosti eventualno mogao predstavljati opasnost po putnike i zaposlene, odmah će ga staviti van upotrebe.

To su kazali "Danu" iz ŽICG, nakon što smo im se obratili pitanjima oko stanja nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Podgorici.

Čitalac "Dana" dostavio nam je fotografije nadstrešnice Željezničke stanice u Podgorici, ukazujući da je iskrivljena, pa smo ŽICG pitali da li je provjeravana njena bezbjednost, da li je zdanje krivo i šta je utvrđeno kontrolama.

– Početkom godine vršeni su pregledi svih staničnih objekata od strane naših građevinskih inženjera, između ostalih pregledan je i stanični objekat u Podgorici. Kod konkretne nadstrešnice primjetno je udubljenje ne samo na jednoj kampadi, već na svim kampadama po sredini, koje je, u svrhu odvodnje, napravljeno prilikom izgradnje objekta, te samim tim nema opasnosti ni za putnike, ni za zaposlene. Takođe, ŽICG je već pokrenula inicijativu za specijalni pregled statičke stabilnosti elemenata objekata – staničnih zgrada, i ukoliko se utvrdi da bi taj dio infrastrukture u budućnosti eventualno mogao predstavljati opasnost po putnike i zaposlene, ŽICG će ga odmah staviti van upotrebe – poručili su iz ŽICG.

Iz tog preduzeća dodaju da stanje u kome se danas nalaze željezničke stanice u Crnoj Gori predstavlja odraz zastarjelosti infrastrukture i dugogodišnjeg nedovoljnog investiranja.

– Pored složenih građevinskih objekata kao što su tuneli, mostovi..., objekata – zgrada je ukupno 54 na crnogorskim prugama, od čega je 21 stanična zgrada. Većina tih objekata izgrađena je prije 1976, kada je puštena u saobraćaj pruga Beograd–Bar, dok su radovi na objektima na dionici Podgorica–Bar započeti prije skoro 70 godina – odgovorili su iz ŽICG na pitanja "Dana".

Objašnjavaju da infrastrukturne sisteme održavaju na osnovu Programa godišnjeg održavanja, dok nadležna Uprava definiše kako obim radova, tako i iznos sredstava koja se za sve radove izdvajaju.

– Za 2024, na primjer, programom su (za sve objekte), određena sredstva od svega 170.000 eura, što je po objektu 3.150 eura godišnje. U navedni iznos uračunati su kako radovi koje izvode zaposleni ŽICG, tako i nabavka materijala, što je aposlutno nedovoljno novca za godišnje održavanje svih zgrada, uključujući stanične zgrade – ukazuju iz tog preduzeća.

Napominju da su stanične zgrade na pruzi Nikšić–Podgorica rekonstruisane 2012. (prilikom završetka rekonstrukcije pruge), dok je granična stanica u Bijelom Polju obnovljena nedavno, čime je, kako ističu, znatno unaprijeđen kvalitet putovanja, sigurnost i efikasnost graničnih procedura između Crne Gore i Srbije.

Adaptacija, ali ne i potpuna rekonstrukcija stanica

Iz ŽICG pojašnjavaju da su u sklopu projekta rekonstrukcije pruge Bar–Golubovci, čija je ukupna vrijednost 225,2 miliona eura (od čega polovinu čine bespovratna sredstva – grant, a polovinu kredit), predviđeni i radovi na adaptaciji željezničkih stanica na toj dionici, ali, kako dodaju, oni ne podrazumijevaju potpunu rekonstrukciju.

– Cilj je da se objekti prilagode savremenim potrebama, da se unaprijedi nivo bezbjednosti i omogući bolji kvalitet usluga – objašnjavaju iz ŽICG.

– Što se tiče ostalih objekata, većina od izgradnje nije prošla značajnu rekonstrukciju. Ono što je važno istaći jeste to da se svi djelovi infrastrukture redovno pregledaju i saniraju u skladu sa mogućnostima ŽICG – naglašavaju u odgovorima na naša pitanja.

Ukazuju da je stanje željezničkih stanica u Crnoj Gori takvo da zahtijeva značajne intervencije kako bi se one prilagodile savremenim standardima i potrebama putnika.

– Prilikom planiranja budućih rekonstrukcija, prioritet će biti stavljen na objekte/stanice sa najvećim brojem korisnika/putnika – navode iz ŽICG.