On je u okviru 33-sesije Ius Foruma na temu: "Crna Gora između EU integracija i unutrašnjih konfrontacija" kazao da je izbor za naslov večerašnje sesije sadržan u pitanju da li "dugi i spori put" Crne Gore u EU prati i suštinska unutrašnja transformacija crnogorskog društva u evropsko. 

Radulović je naglasio da u oblastima vladavine prava, obrazovanja, zdravstva, razvoja putne infrastrukture umjesto progresa imamo ili stagnaciju ili čak regresiju u odnosu na ranije pokazatelje. Unutrašnje konfrotacije vidi u jasno demonstriranoj strategiji "onesposobljavanja crnogorskog društva" da se bavi strateškim i razvojnim politikama, konstantnim ubacivanjem u etar tema iz klero-nacionalističkog i desničarskog korpusa. Time se stvara država "bez društva", forma bez sadržaja, bez efektivne i suštinske "evropeizacije", sklona konfliktima, nasilju i populizmu.

Predsjednica Crnogorske panevropske unije prof. dr Gordana Đurović istakla je da treba primjeniti win-win kompromis EU kad je u pitanju cilj EU integracija do 2028. godine i rast unutrašnjih konfrontacija koji prijeti da to ugrozi. Win-win kompromis u EU označava dogovor u kojem sve uključene strane ostvaruju korist, bez da se neka osjeća kao gubitnik, a rješenja počivaju na demokratskim vrijednostima, balansu ekonomskih interesa, fleksibilnosti i solidarnosti. Tako se EU dogovara npr. o budžetu, migrantima, trgovinskim sporazumima. Win-win kompromis (pobjednik - pobjednik kompromis) treba primjeniti i na smanjenje unutrašnjih konfrontacija Crne Gore, kako se ne bi ponovo usporio put EU integracija i propustila ova jedinstvena prilika. Postavljajući ključno pitanje da li je win-win kompromis moguć danas i ko će biti kriv ako do njega ne dođe, Đurović potencira da su EU integracije važnije od npr. promjene statusa službenog jezika i promjene uslova za sticanje dvojnog državljanstva i izbornog prava, što su pitanja koja destabilizuju društvo i jačaju nepovjerenje. Ko na tim pitanjima insistira, nije za EU integracije Crne Gore i biće kriv ako se ova jedinstvena prilika propusti. Elaboraciju win-win kompromisa u vezi ove dvije teme treba vezivati za dobre evropske prakse malih zemalja koje baštine koncept građanske države, jer u tom slučaju pobjeđuje Crna Gora, a niko ne gubi, istakla je prof. Đurović.

Psiholog i poslovni komunikolog Radoje Cerović govoreći o "unutrašnjim konfrotacijama" ukazao je da psihologija posmatra civilizaciju kao proces “pripitomljavanja”. Pod tim se podrazumijeva progresivno smanjenje nasilja i postepeno uvećanje otvorenosti i povjerenja među ljudima i među grupama, identitetskim jedinicama. Među najvažnijim faktorima koji su doveli do toga su: stvaranje kulturnih tekovina - prava, kao i institucija društva, poput sudova, policije. Naredni element je stalno smanjenje nejednakosti od robovasništva do danas. Zatim su tu i društvene tekovine poput javnog zdravstva, javnog penzijskog sistema ili javnih socijalnih politika koje stvaraju solidarna i mirna društva. A šta je sa Crnom Gorom? Porazni podaci o niskom međusobnom povjerenju i empatiji, o vrtoglavom raslojavanju, o opterećenošću hijerarhijama, kao i veoma i sve gori status institucija sistema ukazuju na činjenicu da smo na pragu EU, ali okrenuti unazad.

Kopredsjednik Igmanske inicijative za Srbiju Aleksandar Popov, dao je širi kontekst evropskih integracija u regionu iz ugla prilika u Srbiji. Ukazao da što se tiče odnosa Srbije sa Crnom Gorom njih je obeležilo prošlogodišnje usvajanje Deklaracije o Jasenovcu u Skupštini, pod pritiskom prosrpskih snaga koje čine deo vladajuće većine, i naravno Beograda, što je zakomplikovalo odnose sa Hrvatskom, ali i usporilo put Crne Gore ka Evropskoj uniji. Govoreći o studentskim protestima podsjetio je da vlast u Srbiji pokušala da optuži Hrvatsku i njene građane, da stoje iza protesta. Međutim to ne prolazi, tim pre što nisu naišli na oštriju reakciju Hrvatske koja bi joj dala alibi za dalje zaoštravanje odnosa i skretanje pažnje sa studentskih zahtjeva. Kada je reč o odnosima sa Bosnom i Hercegovinom, njih karakteriše separatistčko delovanje i nacionalistička retorika Dodika, koji u skladu sa doktrinom "srpskog sveta" koristi svaku priliku pa najavi izlazak Republike Srpske iz sastava BiH, pa i pripajanje Srbiji, što dodatno "obesmišljava" bilo kakvu EU strategiju koja bi Zapadni Balkan brže integrisala u EU.

Književnik Balša Brković, učesnicima Ius Foruma, ukazao je da trenutno aktuelne konfrontacije u crnogorskom društvu ne spadaju sasvim u one konflikte koji jedno društvo, dijalektičkom logikom vode naprijed ili ka zrelosti i osvješćivanju. Naproriv, riječ je o sukobima koji društvo cijepaju po šavovima. Uvijek je tako kada jedna od strana u sukobu ne želi bolje društvo, već jednostavno rečeno nestanak i propast toga društva. Brković je naglasio da nama se danas u Crnoj Gori upravo to dešava. Zato imate medije i političare koji otvoreno i gotovo sladostrasno navijaju za Putina i priželjkuju propast ne samo nepadnute Ukrajine već i evropske ideje kao takve. Zato je današnji trenutak u Crnoj Gori ustvari – biti ili ne biti jednog društva i jedne države.

Sesije Ius Foruma se organizuju u formi dijaloškog foruma sa ciljem da se unaprijedi društveni dijalog na temama iz oblasti prava i drugih srodnih oblasti.