Prema riječima Šaranovića, navedeno rješenje je sporno po više osnova, uključujući i materijalno pravni aspekt, zbog čega je podnijeta tužba Upravnom sudu.
- Očekujem da AZLP o ovom mom zahtjevu odluči u najkraćem roku, uzimajući u obzir činjenicu da se radi o pitanju koje je iz domena nacionalne bezbjednosti, te da moramo biti svjesni činjenice da očuvanje stanja opšte bezbjednosti svima nama mora biti prioritet - dodao je.
Vjerujem da Savjet AZLP prilikom donošenja ovog Rješenja nije imao u vidu višestruku važnost postojanja ovog sistema, a naročito sa aspekta opšte bezbjednosti zemlje i svih koji borave u njoj, naveo je Šaranović.
- Gašenje sistema, za koji je AZLP 2019. godine dala saglasnost, imalo bi nesagledivo štetne posljedice za sve koji misle dobro Crnoj Gori, a zadovoljni bi bili jedino članovi organizovanih kriminalnih grupa - istakao je.
Šaranović navodi da je njegova dužnost bila da upozori kako Savjet AZLP, tako i javnost Crne Gore, na nesagledivu materijalnu i nematerijalnu štetu koja bi nastupila ukoliko ne bi bila odložena primjena ovog Rješenja.
- Ukoliko AZLP ne prihvati moj zahtjev sprovođenje kriminalnih aktivnosti bi bilo značajno olakšano, jer bi sistem bezbjednosti ostao bez jednog od važnijih mehanizama u borbi protiv kriminala. Ukazujem na činjenicu da je implementacija ovog sistema dovela do smanjenja opšte stope kriminala ali i povećanja stope otkrivanja teških krivičnih djela, sa akcentom na ubistva i teška ubistva, te da je potpuno jasno koliko je njegovo postojanje opravdano, zbog čega isti pa i napredniji sistem koriste većina zemalja članica EU - dodao je.
Osim toga, kako kaže, ukazuje na to da gašenje sistema nosi visoke rizike po mogućnost ponovne aktivacije, te da može biti kompromitovan (u smislu neovlašćenog pristupa od strane trećih lica, da ne kažem i kriminalaca), a fizička uništenja je logično očekivati na bazi prethodnih iskustava. Višemilionska šteta koja bi nesumnjivo nastala je svakako manje značajna od svega prethodno navedenog.
- U vezi sa onim što je prethodnih dana problematizovano u javnosti, odgovorno tvrdim da AZLP tokom nadzora obavljenog u MUP-u nije konstatovala da način korišćenja ovog sistema dovodi do njegove zloupotrebe, a samim tim ni kršenja ljudskih prava. Sa druge strane, preporuke koje su date od strane AZLP su urgentno implementirane. Uklonjene su tri kamere, čije su lokacije jedino problematizovane, dok mogućnost dijela sistema da vrši prepoznavanje lica ni u jednom trenutku nije korišćena. Nema potrebe naglašavati da se upravljanje sistemom video nadzora javnih površina vrši u strogo kontrolisanim uslovima, od strane malog broja ovlašćenih lica, te da isti nije povezan sa drugim bazama ličnih podataka građana iz nadležnosti MUP-a, u šta su se kontrolori uvjerili tokom vršenja nadzora - kazao je.
Ističe da ovak menadžment MUP-a nije dao ni najmanjeg povoda za bilo kakvu sumnju u našu danonoćnu posvećenost borbi za vladavinu prava, zaštitu ljudskih prava i što je najbitnije, beskompromisnu borbu protiv svih oblika kriminala.
- Borba protiv organizovanih kriminalnih grupa zahtijeva institucionalne ali i lične napore pojedinaca koji rade u MUP-u, i mi smo na njih spremni, ali ovom prilikom pozivamo na odgovoran pristup svih jer je naša primarna dužnost očuvanja bezbjednosti svih koji žive i borave u Crnoj Gori, pretpostavka na bazi koje vršimo sve naše zakonske nadležnosti - kazao je.
Predugo smo svjedočili, kako je kazao, "nadmoći kriminala nad državom".
- Da bi to ostalo samo dio ružne prošlosti, imamo i dužnost i obavezu da učinimo sve da se tako nešto više nikada ne ponovi i da svakim svojim djelovanjem doprinosimo snaženju naših institucija, a naročito kapaciteta za borbu protiv kriminala - dodao je.
Siguran sam da svaki građanin Crne Gore odbija da povjeruje da ćemo se vratiti u realnost u kojoj ozloglašeni kriminalci uz pomoć sofisticirane opreme vrše kriminalne aktivnosti i bježe od zakona, a da država i sistem bezbjednosti dobrovoljno odustaju od korišćenja opšte prihvaćenih standarda u borbi protiv kriminala, kazao je Šaranović.
Na kraju, ukoliko se hitno ne djeluje, ovom prilikom pitam ko će biti odgovoran ako u skoroj budućnosti budemo svjedočili pogoršanju stanja opšte bezbjednosti, što je samo jedna od izvjesnih štetnih posljedica gašenja sistema video nadzora javnih površina, zaključuje u saopštenju.
