Sindikat zdravstva Crne Gore zatražio je da koeficijent zarada zaposlenima u toj oblast bude uvećan za 7,5 odsto.

Predsjednica Sindikalne organizacije (SO) Specijalne bolnice za bolesti pluća Brezovik Stana Labudović kazala je da su zarade zaposlenima u zdravstvu uvećane za 12,5 odsto zbog njihovih ogromnih napora tokom pandemije koronavirusa.

“Kako su plate u javnom sektoru u Crnoj Gori dosegle povećanje do najmanje 20 odsto, Sindikat zdravstva odlučio je da zahtijeva hitnu korekciju zarada tako što će koeficijent biti uvećan za 7,5 odsto”, rekla je Labudović na konferenciji za novinare.

Ona je objasnila da je Sindikat pokrenuo peticiju kojom se traži povećanje koeficijenta zarada, koja će biti upućena njihovim kolegama.

Predsjednik Sindikata zdravstva Crne Gore Vladimir Pavićević naveo je da o zahtjevu za korekciju koeficijenata nema pregovora.

“Ako su svi zaposleni u zdravstvenom sektoru dobili 20 odsto povećanje zarada, nikakvog smisla nema da zdravstveni radnici ostanu na 12,5 odsto”, rekao je Pavićević.

On je rekao da će u Sindikatu tražiti hitno formiranje radne grupe za rad na poglavlju zarada u Granskom kolektivnom ugovoru kako bi se ispravile dramatične nepravilnosti u rasponu zarada pojedinih nivoa kvalifikacija.

Kako je Pavićević naveo, trenutno neko od nemedicinskog kadra, ko ima 240 ratu kredita, ima gotovo 200 EUR veću platu od medicinskog radnika sa istim brojem ECTS kredita.

On je kazao da su nekada velike radne grupe radile na izmjenama granskih kolektivnih ugovora dok se sada radi paušalno, ad hoc /ad hok/, što je dovelo do velikih razlika u pogledu zarada.

“Nijesmo optimisti da će se (radna grupa) brzo formirati ali nadam se da ćemo sa ostalim sindikatima izvršiti pritisk na Ministarstvo zdravlja i finansija da s radi na tome”, saopštio je Pavićević.

Govoreći o bolnici Meljine, on je kazao da zaposleni te zdravstvene ustanove duže godina godina svakodnevno strijepe za egzistenciju svojih porodica.

“Očekujemo hitan sastanak i sa premijerom i ministrom zdravlja da vidimo o čemu se radi. Sigurno nećemo dozvoliti da se ne napravi dobar socijalni program i prekvalifikacija dokvalifikacija, sve što treba da naše kolege i koleginice budu zadovoljni”, poručio je Pavićević.

On je naveo da je jasno u kojoj su situaciji zaposleni te zdravstvene ustanove.

“Premijer (Dritan Abazović) i ministar su kazali da je problem riješen. Međutim, ono što se dešava na terenu ni malo ne ukazuje na to. Kad raspišete konkurs za 89 zaposlenih a imate 150 zaposlenih, to znači da će 60 ljudi ostati bez posla bez ikakvog sociajlnog programa”, rekao je Pavićević.

Predsjednica Nezavisnog sindikata Kliničkog centra (KCCG), Ratka Prodanović, podsjetila je da je granskim kolektiovnim ugovorom, koji je stupio na snagu prošle godine, predviđeno povećanje koeficjenta određenih kategorija zdravstvenih radnika kao što su logoped, opšti psiholog, koji su svrstani u prvu grupu po osnovu stručnosti i složenosti poslova.

“Dok su određene kategorije zdravstvenih radnika, visoka strukovna sestra specijalista, visoka strukovna sestra bečelor, zdravstveni tehničari, laborant, farmaceutski tehničari, fizioterapeuti ostal iu grupi dva sa nepromijenjenim koeficjentima”, rekla je Prodanović.

Ona je navela da će, primjera radi, medicinska sestra koja radi na najsloženijim poslovima u operativnim zahvatima u KCCG-u imati za 20 EUR veću platu od nemedicinskog kadra koji radi na poslovima održavanja čistoće i obezbjeđenja.

“Na taj način je diskriminisan ogroman broj zapsolenih u Kliničkom centru, pa smo ovih dana pokrenuli inicijativu potpisa za izmjene granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost”, saopštila je Prodanović.

Ona je kazala da su o tome već upoznali nadležne insiticuje, Ministarstvo zdravlja i menadžment KCCG ali da im još nije odgovoreno na njihove zahtjeve.

“Izmjene bi se odnosile na zarade, nakande i druga primanja u odnosu na utvrđivanje i usklađivanje koeficjenata za utvrđivanje zarada po osnvou potrebne stručnosti i složenosti poslova”, pojasnila je Prodanović.

Ona je rekla da su dopunama zakona zaradama u javnom sektoru predviđena samo određena zvanja koja kao takva ne prepoznaje granski kolektivni ugovor, dok ostala zvanja i kategorije zakon ne tretira.

Kako je pojasnila, zato je potrebno pristupiti izmjenama granskog kolektivnog ugovora kojim će se uskladiti koeficjenti za zakonom predviđena zvanja, kao i izmijeniti koeficjenti koji se odnose na grupe poslova iz člana 11 važećeg granskog kolektivnog ugovora.

Predsjednica Sindiaklne organizacije (SO) Instituta za javno zdravlje Crne Gore, Biljana Popović Kolašinac, navela je da se već dvije godine radi na granskom kolektivnom ugovoru i da je došlo do dva poptisivanja izmjena i dopuna tog dokumenta.

“Međutim, radilo se paušalno i ad hok /ad hoc/, što je dovelo se do ove situacije u kojoj smo danas”, ocijenila je Popović Kolašinac.

Ona je kazala da se Sindikat zdravstva obraćao nadležnim ministarstvima da se formira jedna velika radna grupa, koja će sadržati nadležne iz svih ministarstava finansija, zdravlja i nauke, kao i sindikata i Medicinskog fakulteta.

“I da na taj način odradimo dokument koji je od krucijalne važnosti i koji je vodilja u sistemu zdravstva”, dodala je Popović Kolašinac.

Kako je rekla, sva potpisivanja, tamo gdje su nadležna ministarstva imala sluha i dovela do poravnjavanja koeficjenta nemedicinskog kadra, uvijek su dovodila druge kategorije zaposlenih u zdravstvu u neravnopravan položaj.

Prema riječima Popović Kolašinac, poravljanjem koeficjenata nemedicinskom kadru je potpuno zapostaljena grupa dva u granskom koelktivnom ugovoru, pa su medicinari zaposleni u zdravstvenom sistemu došli u nezavidan položaj.

“Apelujemo da krenemo u izradu radne grupe koja će obuhvatati predstavnike svih nadležnih insitucija, i da odradimo granski kolektivni ugovor nakon dvije godine koji će biti valjan dokument”, navela je Popović Kolašinac.

Predsjednica SO Bolnica Meljine, Slavica Drobnjak, podsjetila je da u toj zdravstvenoj ustanovi imaju velikih problema još od 2013. godine, kao i da su ušli u stečaj 2018. kako bi izbjegli određene probleme.

“Međutim danas se dešava da bolnica Meljine prema nekim njihovim kriterijumima koji su neprihvatljivi, bi trebalo da postane stacionar. Nekakvo istureno odjeljenje bolnice Kotor”, kazala je Drobnjak.

Ona je dodala da direktorica te ustanove danas na razgovoru u Ministarstvu zdravlja.

“Lično smatram da se tu mnogo šta neće popraviti, da će mnogo radnika ostati će bez posla, naročito nemedicinski kadar koji tamo godinama rade i bori se za bolnicu”, rekla je Drobnjak.

Ona je kazala da bolnica Meljine ne bi danas postojala da nema njenih radnika, kao i da su se radnici, boreći se za opstanak ustanove, borili i za svoja radna mjesta koja danas gube.

“Mislim da niko nije dovoljo dobro prepozano značaj bolnice Meljine na tom područuju. Mi kao Sindikat smo tražili razgovor kod premijera i ministra finansija još prije sedam dana, pozitivan odgovor nijesmo dobili”, navela je Drobnjak.

Ona je kazala da je bolnica Meljine u turističkom mjestu, dodajući da turista, ako se razboli ili povrijedi, očekjuje da jako bude brzo zbrinut i da brzo primi terapiju.

“Mi smo po zadnjem konkursu poslali stacionar, gdje neka neka veća povreda ne može da se sanira. Tako da ovo rješenje koje nam je ponudilo Ministarstvo zdravlja, ne razmišlja se o životima, samo se razmišlja o novcu”, saopštila je Drobnjak.