Ukupno 15.812 bolovanja registrovano je tokom prošle godine u Crnoj Gori, što je ukupno milion i 330.086 hiljada izgubljenih radnih dana, podaci su Fonda zdravstva.

Direktor Fonda Vuk Kadić je kazao da je prosječan broj izgubljenih radnih dana po korisniku bolovanja 84.

- Zdravstvo koštaju refundacije za bolovanja oko devet miliona eura. Kad pogledate te cifre, mogao se taj novac iskoristiti za neke druge stvari, ali trenutno je situacija takva kakva jeste - kazao je Kadić u emisiji „Okvir“. 

Dodao je da su zbog bolovanja izgubljeni milionski radni dani.

- Fond je formirao komisije za procjenu bolovanja, a prisustvo je obavezno. Izuzeci su onkološki pacijenti i trudnice. Ne bih se složio da smo najbolesnija nacija u Evropi i da odskačemo u okruženju - poručio je Kadić. 

On je saopštio da Fondu svakog dana stiže do 40 zahtjeva za procjenu bolovanja.   

- Ima velikih sumnji. Iz nekog razloga određeni ljudi nemaju urednu medicinsku dokumentaciju, pa se zove na provjeru. Ljudi se nakon toga uvijek nekako snađu i nađu dokumentaciju - pojasnio je Kadić.

Kako je kazao predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Slobodan Mikavica, najveća opterećenja su bolovanja do 60 dana.

- Radimo na detektovanju rješenja. Činjenica je da je milionski broj dana koji se izgubi i to opterećuje malu privredu kao što je Crna Gora. To dodatno urušava poslovni ambijent - smatra Mikavica. 

Mikavica pojašnjava da radnici koji rad eu privatnim kompanijama obično ih otvaraju, pošto ih nadređeni premjeste  na drugo radno mjesto.

- Imali smo slučaj da su radnici otvarali bolovanja kako bi primali naknadu za vrijeme štrajka kompanije - dodao je on. 

Voditelj Zoran Leković podsjetio je na slučaj Uprave za sport, kad je nakon dolaska novog direktora porast broja bolovanja bio 800 odsto.

Podsjetio je i da jedna trećina zaposlenih u Upravi Glavnog grada je na bolovanju. 

U podgoričkim domovima zdravlja tokom prošle godine otvoreno više od 31.500 bolovanja

Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Milena Cojić poručuje da sve treba dobro sve ispitati. 

- Lažna bolovanja su veliki alarm i za ministarstvo i za poslodavca. Ne mogu to odmah okarakterisati kao zloupotrebu, jer se može zaista dogoditi da određeni faktori rizika u kompaniji utiču na zdravlje radnika - dodala je Cojić. 

Cojić je saopštila da su tokom prošle ljekari u podgoričkim domovima zdravlja otvorili ukupno 31.750 bolovanja. 

- To je ukupno milion i 400 izgubljenih radnih dana - kazala je ona. 

U podgoričkoj Čistoći 50 odsto radnika na bolovanju duže od 60 dana

Govoreći o bolovanjima u podgoričkim preduzećima, direktor „Čistoće“ Denis Hot  kazao je da je u tom preduzeću stotinjak radnika na bolovanju.

- Pedeset odsto je na bolovanju duže od 60 dana. Često su međuljudski odnosi razlog zbog kojih ljudi idu na bolovanja, a i komunikacija sa nadređenima - dodao je on.

Hot je pojasnio da je bilo situacija da zaposleni uzmu bolovanja tokom ljeta, kad imaju određene aktivnosti na imanjima.

- Ne bih smio da ulazim u njihovu privatnost, ali uvijek sam gledao da godišnji odmori budu u toku ljeta - rekao je Hot. 

Izabrani ljekari nisu policajci, povećan broj psihosomatskih bolesti  

Predsjednik Sindikata izabranih ljekara Igor Ljutica navodi da izabrani ljekar ima pravo da do mjesec dana izda bolovanje.

- Sve nakon druge nedjelje je osnov za specijalističko mišljenje. Posle 30 dana šalje se na komisiju i daje se specijalističko mišljenje. Tu je i konzilijum, koji je mnogo veća instanca. Granice u praksi smo pomjerili, pa su,alo rigorznije mjere, upravo zbog toga da ne bi bilo zloupotreba. Ali, mi ne možemo glumiti policajce - ocijenio je Ljutica. 

Poručuje da ima ljudi koji im dolaze po pomoć, ali ne krije da ima manipulacija. 

- Najveći razlozi za zloupotrebu bolovanja su upravo ti međuljudski odnosi. Kad dolazi do promjena vlasti i promjena pozicija, dolazi do psihosomatskih oboljhenja. To je otprilike uvijek F dijagnoza, često zbog stresa ljudi nisu sposobni za rad - pojasnio je Ljutica. 

Dodao je da zbog obima posla ne mogu odrediti da li je neka firma ili preduzeće učestala u bolovanjima. „Ipak, moram poručiti da nismo naivni - kazao je Ljutica. 

Prema njegovim riječima, crnogorsko društvo je nezrelo za određene promjene.

- Treba da se ljudi naviknu da je uobičajeno da dolazi do promjena vlasti i da nije bitno ko im je nadređeni - zaključio je Ljutica.