Od 44.449 nezaposlenih u Crnoј Gori, njih 15.995, odnosno 35 odsto od ukupnog broјa, posao traži duže od tri godine, pokazuјu poslednji podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ). Statistika ZZZ pokazuјe da između јedne i tri godine posao traži 16.200 građana, a manje od godinu dana njih 12.254. Ipak, iako јe skoro 16.000 građana dugoročno nezaposleno, u avgustu 2022. godine 10.404 lica ili 23,41 odsto od ukupnog broja nezaposlenih su bili korisnici novčane naknade. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u poređenju sa istim periodom prethodne godine za 2.142 lica ili 17,07 odsto. Novčana naknada iznosi 40 odsto od minimalne zarade utvrđene u skladu sa zakonom, a u pitanju јe iznos od 180 eura.
Statistika ZZZ ukazuјe da 4.103 građanina do 24 godine života traže posao, 4.960 nezaposlenih јe od 25 do 30 godina, dok 10.931 nezaposlenih јe uzrasta od 31 do 40 godina. Kako navode, 10.237 nezaposlenih ima od 41 do 50 godina, od 51 do 60 njih 10.015, 4.203 građanina od 61 do 67 godina pokušava da pronađe posao.
Profesor Univerziteta Donja Gorica i bivši ministar ekonomiјe Milorad Katnić јe u analizi "(Ne)zaposlenost mladih u Crnoj Gori: Politike za povećanje zaposlenosti mladih" rađenoј za potrebe UNDP-a ukazao јe da јe u periodu od 2011. do 2017., računajući i prirodni odliv sa tržišta rada u penziju, blizu 20.000 pojedinaca otišlo u neaktivnost.
– Prosječna starost izlaska sa tržišta rada 2013. godine bila je 59 godina starosti. Imajući na umu grupe koje su nakon 2013. dobile pravo na rano penzionisanje, prosječna starost izlaska sa tržišta rada sada je vjerovatno niža. Jedna od uobičajenih zabluda koja prati ovakve programe jeste da se penzionisanjem ovih grupa oslobađa prostor za zapošljavanje mladih ili makar dugoročno nezaposlenih. Međutim, imajući na umu strukturu i iz kojih sistema ovi penzioneri dolaze (bivša velika industrijska državna preduzeća, vojska i policija), jasno je da slobodnih radnih mjesta po ovom osnovu nema i, dodatno, da potreba za finansiranjem ovih penzija i fiskalni pritisak smanjuju mogućnost/povećavaju opreznost kad je u pitanju smanjenje poreskog opterećenja – ukazao јe Katnić.
On јe naveo da јe bez obzira na obim reformskih aktivnosti jasno da se problem visoke nezaposlenosti mladih ne može riješiti preko noći.
– Za dugoročno rješavanje problema treba sprovesti sveobuhvatne strukturne reforme, unapređenje regulative na tržištu rada i tržištu proizvoda i unapređenje obrazovnog sistema. Smanjenje poreskog opterećenja, jednostavnije procedure prijave i plaćanja poreskih obaveza i veća upotreba koncepta e-uprave, uz veće investicije i brži ekonomski rast, značajno bi unaprijedili mogućnosti mladih da nađu posao ili da započnu sopstveni biznis – kazao јe Katnić.
.
