Stanje u oblasti lovstva gotovo da nikad nije bilo gore, a nadležni su se oglušili na ranije inicijative da se ova oblast bolje uredi. Krivolov očigledno nije prioritet na agendi izvršne vlasti, a Nacionalni savjet za borbu protiv kourpcije u aktuelnom mandatu bavio se nelegalnom eksploatacijom šljunka i sječom šuma, dok krivolom niko i ne pominje.
Organizacija Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) inicirala je 2021. godine zabranu lova u Crnoj Gori. Oni za naše novine kažu da su te godine čak u dva navrata podnosili inicijative za uvođenje moratorijuma dok se ne riješe nagomilani problemi u oblasti lovstva, posebno krivolova, koji "cvjeta" posljednjih nekoliko godina.
– Prvi put smo poslali inicijativu u februaru te godine zajedno sa 85 organizacija civilnog društva, a drugi put krajem decembra iste godine zajedno sa 7.000 građana, potpisnika peticije da se lov zabrani na pet godina. Iako smo glasno poslali poruku da je krajnje vrijeme da se ovim problemima stane na kraj, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je negativno odgovorilo na prvu inicijativu, dok se nikad nije izjasnilo povodom peticije. To nam je bio – a i ostao – očigledan pokazatelj da ministarstvu glas građana ne vrijedi i da ne postoji volja da se konačno počne rješavati problem krivolova u Crnoj Gori. Uprkos izostanku reakcije ministarstva, mi smo nastavili da tražimo rješenja za ovaj problem. Istom ministarstvu smo u junu 2021. godine uputili inicijativu za osnivanje radne grupe za borbu protiv krivolova, imajući u vidu primjer i rezultate radne grupe "Stop krivolovu", koje je to ministarstvo zajedno sa NVO sektorom ranije osnovalo u cilju rješavanja ilegalnih aktivnosti u oblasti ribolova. Osnivanje radne grupe doprinijelo bi, prije svega poboljšanju komunikacije između relevantnih aktera i uticalo na sprovođenje konkretnih akcija na suzbijanju krivolova. Naša inicijativa je prihvaćena, na osnovu čega je prošle godine objavljen Javni poziv za predlaganje predstavnika nevladinih organizacija u radno tijelo za suzbijanje krivolova i korišćenje nedozvoljenih sredstava za lov svih vrsta divljači. Predstavnik naše organizacije prijavio se na poziv, ali, uprkos našim brojnim intervencijama ka ministarstvu, nismo dobili nikakve povratne informacije vezano za ishod, da li je radna grupa uopšte osnovana i da li funkcioniše – istakli su iz Centra u odgovorima za "Dan".
Smatraju da to ukazuje da je ministarstvo, uprkos svemu, nastavilo staru praksu "selo gori, a baba se češlja". U odgovoru na pitanje o stanju u lovstvu, iz Centra kažu da ni tu situacija nije bolja, već se može reći da je gore nego ranije.
– Izostanak reakcije Ministarstva poljoprivrede i nepreduzimanje konkretnih mjera kako bi se suzbio problem krivolova utiče na to da krivolovci sve više pucaju i u zaštićene vrste, pa čak i u njihove mladunce, a za to prolaze nekažnjeni. Crnogorsku javnost nedavno je šokirao slučaj tri ženke i dva mladunčeta divokoze iskasapljenih iznad Kapetanovog jezera. Krajnje je vrijeme da se Ministarstvo poljoprivrede probudi iz zimskog sna i strateški pristupi rješavanju nagomilanih problema u oblasti lovstva. Treba sprovesti efikasnu zakonodavnu i institucionalnu reformu ove oblasti. Takođe, s obzirom na to da se Crna Gora usvajanjem Rimskog strateškog plana, kao potpisnica Bernske konvencije, obavezala da smanji stopu krivolova do 2030. godine, Ministarstvo ekologije, kao nadležno za ovu konvenciju, i resor poljoprivrede, nadležan za oblast lovstva, treba da poboljšaju međusobnu saradnju i uključe sve ostale relevantne aktere, kao što su inspekcijske službe, Uprava policije, Uprava carina, sudstvo, tužilaštvo i NVO sektor, i zajednički donesu nacionalni akcioni plan za borbu protiv krivolova i pristupe njegovoj primjeni. CZIP je nacrt ovog dokumenta izradio prije nekoliko godina u participativnom procesu, uz učešće brojnih institucija, a on sadrži brojne smjernice i konkretne aktivnosti kako bi se problematika krivolova efikasno riješila – ukazuju iz Centra.
Naglašavaju da nakon rješavanja problema nelegalne eksploatacije šljunka i sječe šuma nadležne institucije konačno moraju stati na put i ovom gorućem problemu, koji negativno utiče na biodiverzitet naše zemlje.
