Aleksandar Stijović / foto: IVAN PETROVIĆ IPE
04/01/2022 u 19:18 h
Milica KrgovićMilica Krgović
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Stijović: Posledice decenijskog uništavanja prirode tek ćemo otkriti

Krenuli smo u borbu protiv korupcije i kriminala, za zaštitu rječnih tokova i šuma, na čemu ćemo do kraja istrajavati, obećava Stijović

Nelegalno korišćenje državnih prirodnih resursa poprimilo je dramatične razmjere. Procesi koji su pred nama tek će pokazati stvarne posledice decenijskog uništavanja, ocijenio je u intervjuu za "Dan" ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović. Istakao je da su od samog početka krenuli u borbu za zaštitu prirodnih resursa čijim eksploatisanjem je moglo doći do dalekosežnih posledica u vidu nestajanja vodoizvorišta, ugrožavanja velikih infrastrukturnih projekata, izmještanja rječnih korita, poplava, nestajanja šumskih površina, širenja šumskih bolesti, pojave erozije i klizišta...

– Prirodni resursi su eksploatisani prekomjerno i nekontrolisano. Značaj suzbijanja nelegalnih aktivnosti nije samo u sprečavanju radnji koje su u suprotnosti sa zakonom, a kojima smo svakodnevno svjedoci, već i u povećanju prihoda države i možda još bitnije u sprečavanju većih posledica po prirodu i okruženje. Ipak, treba imati u vidu da se radi o krađi državne imovine te da ključnu ulogu moraju imati pravosudni organi, u prvom redu tužilaštvo, kako bi resursi bili trajno zaštićeni. Ovim smo tek počeli proces zaštite i oporavka prirodnih resursa i u daljem postupku je neophodno prije svega da udaljimo iz korita i sa obližnjeg zemljišta sve subjekte, da izvršimo potrebna mjerenja i procjene, kada ćemo tek moći govoriti o punim razmjerama štete i mjerama koje ćemo preduzeti u cilju sanacije i daljih radova. Osvijetlili smo probleme i pozvali druge nadležne institucije da postupe u skladu sa nadležnostima, uvide stanje na terenu i šta je čija odgovornost, izjavio je Stijović.

• Koji su ključni problemi sa kojima ste se suočili tokom prve godine mandata?


– Imali smo privremeno finansiranje zbog kašnjenja sa usvajanjem agrobudzeta. Morali smo cijelu godinu sve mjere koje su usmjerene prema poljoprivrednim proizvođačima da realizujemo u drugoj polovini godine i to je bio ozbiljan izazov. Zatekli smo zaostale viškove, što smo ipak uspjeli da riješimo – sve što je proizvedeno u 2021. godini, uz viškove iz 2020. prodato je uz našu podršku, zahvaljujući dobroj saradnji sa trgovačkim lancima, i prvi put nijesmo imali tržišnih viškova. Poseban problem predstavljali su i globalni izazovi, svi poremećaji koji su izazvani kovidom u poljoprivredi su se ispoljili na način što je manje površina zasijano. Zato je bilo i manje hrane, a cijena je bila veća. Takođe, suočili smo se sa problemom rasta cijena nafte koji je direktno pogodio proizvodnju hrane zato što su inputi porasli. Zatekli smo potpuni nedostatak vizije razvoja sektora. U prethodnom periodu išlo se linijom manjeg otpora, bez ideje kako da se unaprijedi i razvija sektor i tu sam posebno ponosan na svoj tim i kolege, zato što su naše zajedničke ideje pokrenule razvoj sektora i pojačale ga čak i sa manjim sredstvima u odnosu na prethodne godine. Zatekli smo nepostojanje ribarskih luka i decenijama staru ribarsku flotu. Nijesmo imali završene sektorske analize koje su preduslov donošenja strateških dokumenata, kao ni popis poljoprivrede. Osim toga, suočili smo se sa nizom problema u sektoru lovstva, šumarstva, vodoprivrede, problemima sa nelegalnom eksploatacijom prirodnih resursa šuma i rječnog materijala, kao i neuređeno stanje u korišćenju ribljeg fonda i lovnog.

Jačali smo i održali poljoprivrednu proizvodnju, u prosjeku smo za svaki sektor izdvojili 10 odsto više nego što su u prethodnim godinama, što je bilo neophodno da bismo održali proizvodnju i očuvali dohodak poljoprivrednih proizvođača.

Imali smo, prema riječima naših starih poljoprivrednika, možda najtežu godinu što se tiče problema sa elementarnim nepogodama. Imali smo poplave u početku godine, sušu tokom godine, kao i požare. Ljudi ne pamte da su morali da polažu sijeno tokom avgusta ili septembra. Uprkos nasleđu višedecenijske devastacije i brojnim zatečenim problemima u poljoprivrednom sektoru, pandemiji kovid-19, krizi na tržištu stočne hrane i inputa za poljoprivrednu proizvodnju, te brojnim opstrukcijama sa kojima se svakodnevno suočavamo, u kratkom vremenskom intervalu uspjeli smo da realizujemo sve agrobudzetske mjere i da ostvarimo napredak u svim sektorima poljoprivredne proizvodnje.

Poljoprivreda je i način života

• Mogu li se mladi zadržati na selu s obzirom na sve više staračkih
domaćinstava?

– Ohrabruje nas što sve više mladih ljudi prepoznaje poljoprivredu kao šansu za rješavanje egzistencijalnih potreba, ali i zaradu kroz pokretanje biznisa. To potvrđuju i podaci o procentu mladih koji apliciraju na javne pozive za podršku. Sigurni smo da značajan podsticaj predstavlja iznos od 50 do 80 odsto bespovratne podrške investicijama u poljoprivrednu proizvodnju. To je svakako odličan stimulans za mlade koji žele da pokrenu sopstveni posao, budu gazde na svome. U poljoprivredi i proizvodnji hrane, kao i njihovom spoju sa turizmom, postoji prostor za osmišljavanje i realizaciju kvalitetnih projekata, a time i otvaranje radnih mjesta.
Prostor za mlade otvara se i kroz realizaciju mjera politike ruralnog razvoja, u cilju stvaranja uslova za novi kvalitet života na selu, očuvanje i unapređenje porodičnih imanja, tradicije i seoskog života. Jer moramo gajiti i razumijevanje da poljoprivreda nije samo biznis, nego i način života.
Bavljenje poljoprivredom ne isključuje sticanje fakultetske diplome. Naprotiv, upravo je obrazovanje najbolji put do uspješnog biznisa u poljoprivredi, a što je ministarstvo prepoznalo i posebno podržalo kroz agrobudzet. Ulaganje u znanje predstavlja najsigurnije ulaganje u budućnost.

• Šta su prioriteti ovog resora u 2022. godini?

– Prije svega cilj nam je jačanje poljoprivredne proizvodnje kroz snažniju i izdašniju podršku. Svako ulaganje u poljoprivredu, u zdravu hranu, u siguran prozvod je kapitalno ulaganje, ulaganje u ekonomsku nezavisnost zemlje, jer mi smo do sada uvozili preko 80 odsto poljoprivrednih proizvoda koje sami možemo da proizvedemo. Gotovo 500 miliona uvoza hrane, od čega najveći dio možemo proizvesti, stoga ulaganje u jačanje sektora predstavlja imperative u narednom periodu. Krenuli smo u reforme u šumarskom sektoru kako bismo na bolji način valorizovali naše šumske resurse. Cilj nam je da kreiramo preduzeće u državnom vlasništvu i novi model korišćenja šuma. Na taj način ćemo omogućiti razvoj drvne industrije. Želimo da završimo usaglašavanje nacionalnog sa zakonodavstvom Evropske unije i ovaj proces je u toku. To je proces na kome radimo svakodnevno za svaki sektor za koji je nadležno ovo ministarstvo. S tim u vezi apsolutni prioritet je ispunjavanje završnih mjerila za poglavlja koja se odnose na poljoprivredu, bezbjednost hrane i ribarstvo.

Krenuli smo u borbu protiv korupcije i kriminala, za zaštitu riječnih tokova i šuma, na čemu ćemo do kraja istrajavati. Prvi preduslov za očuvanje sela i razvoj poljoprivrede predstavlja putna i vodovodna infrastrukutra. Stoga naš prioritet biće dovođenje vode do svakog sela u Crnoj Gori u najskorijem roku. Danas imamo desetine sela gdje ljudi nemaju pristup vodi, takvo selo ne može da opstane. Razvoj ruralnog turizma i povećanje turističke ponude u ruralnim područjima još jedan je od naših strateških ciljeva. Stvaramo osnove za izgradnju ribarskih luka, odvojili smo sredstva i u narednom periodu ćemo raditi na rješavanju svih ostalih problema i to je nešto na čemu ćemo raditi zajednički sa ostalim ministarstvima. Naravno jedan od naših prioriteta jeste dalje jačanje sektora koji prati bezbjednost i kvalitet hrane. Proizvodimo malo hrane, ali odličnog kvaliteta. Moramo stvoriti preduslove da proizvodimo mnogo više jer imamo potencijala za to. To je nešto na čemu se mora raditi, da bi naši građani znali šta jedu i da bi bili sigurni u kvalitet. Zato ćemo nastaviti rad na jačanju sektora, od zakonske legislative, kadrova, do svih propisa, šta ta hrana sadrži i u kojoj mjeri i kako bismo bili sigurni gdje je proizvedena da možemo da je pratimo.


• Kakvo je stanje u poljoprivredi, koliko je poljoprivrednika i u kakvim oni uslovima rade?
– Kada razgovarate sa ljudima u selima uvijek će da vam kažu da im trebaju voda, struja, put, prije svega ostalog, jer ne možete jačati poljoprivrednu proizvodnju bez osnovne infrastrukture. U ovoj godini uradili smo preko 100 kilometara ruralnih puteva. Uradili smo preko 100 vodovoda i još desetine drugih objekata poput bunara, bistijerni, svega onog što na selu kažu da im je neophodno da bi opstali.
Ukupan broj registrovanih poljoprivrednika na 24.12.2021. godine je 15.498 i to: porodičnih poljoprivrednih gazdinstava 15.224, pravnih lica 274, a broj žena nosilaca poljoprivrednih gazdinstava je 2.299. Starosna struktura nosilaca poljoprivrednih gazdinstava: mlađi od 20 godina 55, između 20 i 30 godina 754, između 30 i 40 godina 1.589, između 40 i 50 godina 2.786, između 50 i 60 godina 3.919, između 60 i 70 godina 3.892, stariji od 70 godina 2.229. Struktura nosilaca prema školskoj spremi: nezavršena osnovna škola 305, osnovna škola 3.395, srednja škola 9.128, viša škola 696, fakultet 1.700 nosilaca poljoprivrednih gazdinstava. Cilj nam je da pomognemo ljudima na selu. Ljudi na selu kažu da im trebaju stoka, putevi i voda. To je ono što su za ovih godinu zahtijevali od ovog ministarstva. To je nešto što smo prepoznali i u saradnji sa Ministarstvom finansija i socijalnog staranja smo pripremili projekat kojim će potrebe naših poljoprivrednika biti obuhvaćene.
Jedan od prioriteta u projektu je podrška za izgradnju ruralne infrastrukture kako bi u narednom periodu obezbijedili neophodne osnovne uslove za život za svako domaćinstvo u Crnoj Gori.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu

Komentari (0)

Još nema objavljenih komentara

Ostavite svoj komentar

  1. Registrujte se ili prijavite na svoj nalog
11. januar 2025 03:41