Njega osoba sa demencijom u Crnoj Gori je daleko od idealne, kazao je neurolog Ilija Stolić i poručio da je najvažnije razviti svijest da dementnost nije normalna pojava kod starih i da je svaka sumnja na gubitak kognitivnih sposobnosti alarm za javljanje ljekaru.

Stolić je agenciji MINA rekao da se procjenjuje da u Crnoj Gori ima između pet i sedam hiljada oboljelih od demencija.

On je pojasnio da demencije predstavljaju stečeni pad intelektualnih sposobnosti, odnosno da oboljela osoba počinje da nepovratno gubi kognitivne sposobnosti koje je ranije stekla i uspješno koristila u životu do te mjere da više nije sposobna za samostalan život, a sve to nastupa znatno brže nego što je očekivano za životnu dob.

I dalje preovladava, kako je ukazao Stolić, opšte shvatanje da su demencije sastavni dio starenja.

„Istina je da se kod starijih ljudi primjećuje pad kognitivnih sposobnosti u skladu sa godinama i u prosjeku njihove starosne grupe, ali i pored toga oni zadržavaju sposobnost samostalnog funkcionisanja“, dodao je Stolić.

Zato je, kako je poručio, potrebno uvijek reagovati i zatražiti pomoć stručnjaka ukoliko starija osoba postane zaboravna, ne može više da se snalazi u prostoru ili otežano obavlja trgovinu.

Upitan smatra li da je u Crnoj Gori osobama sa demencijom pružena sva potrebna i odgovarajuća njega, koja im osigurava najbolji mogući kvalitet života, Stolić je rekao da idealna njega ne može da se postigne niti pruži, ali da je u našem društvu njega osoba koje boluju od demencije daleko od idealne.

„Potrebno je još puno edukacije na svim nivoima, od potencijalnog pacijenta i njegove porodice, pa do ljekara koji se bave tretiranjem pacijenata“, istakao je Stolić.

Predsjednica nevladine organizacije (NVO) Futura Alma Orahovac je na isto pitanje odgovorila odrično, navodeći da se cjelokupuno društvo mora više uključiti i shvatiti ozbiljnost te bolesti i nedostatke, kako u zdravstvenom, tako i u socijalnom sistemu.

Nedostataka, prema njenim riječima, ima mnogo.

Orahovac je agenciji MINA kazala da u Crnoj Gori ne postoji registar oboljelih od demencije, koji bi, kako je naglasila, bio od velikog značaja, jer bi omogućio tačan uvid u broj oboljelih i njihove potrebe.

„Podigao bi se i nivo svijesti građana o toj bolesti i uticalo na prevenciju i zagovaranje prava oboljelih i njihovih njegovatelja, koje ta bolest najviše pogađa, u mentalnom, fizičkom i finansijskom smislu“, navela je Orahovac.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja agenciji MINA su rekli da, u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti, ne vode registar oboljelih od demencije, već u cilju praćenja stanja i formiranja baze podataka, vode evidenciju ustanova i drugih pružalaca usluga.

„Ustanove i drugi pružaoci usluga dužni su da vode evidenciju o korisnicima i pravima iz socijalne i dječje zaštite“, kazali su iz tog Vladinog resora.

U sistemu socijalne zaštite postoji pet javnih ustanova za smještaj odraslih i starijih osoba čiji je osnivač država, i to domovi starih “Grabovac” u Risnu koji ima kapacitet za 270 korisnika, “Bijelo Polje” sa kapacitetom za prijem 190 ljudi, “Pljevlja” kapaciteta 68 korisnika, “Podgorica” u kojem može boraviti do 274 osoba i “Nikšić” sa kapacitetom za 208 korisnika.

U svim tim domovima za stare u Crnoj Gori, u okviru odjeljenja demencije, smješteni su korisnici oboljeli od demencije.

Iz Ministarstva su kazali da je u Domu starih “Grabovac” u Risnu kapacitet odjeljenja demencije 19 korisnika, a tu trenutno boravi 27 korisnika.

Kako su rekli, u Domu starih “Bijelo Polje” kapacitet odjeljenja demencije je 20 korisnika, a tamo trenutno boravi njih 13.

„U Domu starih “Pljevlja” kapacitet odjeljenja demencije je pet korisnika, trenutno boravi 12 oboljelih od demencije. U Domu starih “Podgorica” kapacitet odjeljenja demencije je 20 korisnika, a trenutno boravi njih 18“, naveli su iz Ministarstva.

Kako su kazali, u Domu starih “Nikšić” kapacitet odjeljenja demencije je deset korisnika, a tu trenutno boravi pet oboljelih.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja rekli su da korisnici oboljeli od demenecije, takođe, mogu boraviti i na drugim odjeljenjima u domu, ukoliko su teško pokretni ili nepokretni i čije zdravstveno stanje zahtijeva veći stepen brige i njege.

U prethodnom periodu, kako su kazali iz tog Vladinog resora, sprovodili su aktivnosti na uspostavljanju i razvijanju mreža vaninstitucionalnih oblika zaštite za starije, između ostalog i za osobe sa demencijom.

„U tom smislu, uspostavljena je usluga dnevni boravak koju pruža NVO Futura i Dom starih “Grabovac” za teritoriju opštine Kotor, kao i usluga savjetovanje odraslom i starom licu oboljelom od demencije na teritoriji Glavnog grada, koju pruža NVO Futura“, naveli su iz Ministarstva.

Osim dnevnog boravka za pokretne osobe oboljele od demencije - usluge Doma starih “Grabovac”, u Nikšiću postoji Dnevni centar za osobe sa demencijom, u kojem je boravak besplatan.

Stolić i Orahovac saglasni su da je i u ostalim crnogorskim opštinama neophodno otvaranje dnevnih centara, jer bi to pomoglo osobama koje pate od demencije, ali i porodicama koje se suočavaju sa tim problemom.

Dnevni centri, prema riječima Stolića, mogu mnogo da doprinesu u održavanju socijalnih kontakata osoba sa početnom demencijom, a istovremeno se olakšava porodici.

Stolić je naveo da je za poboljšanje života osoba oboljelih od demencija potrebno obezbijediti farmakoterapiju, ali da ona čini manji dio troškova.

Mnogo više napora, kako je kazao, treba uložiti u adekvatnu njegu u kućnim uslovima, kao i socijalizaciju u ranijim fazama bolesti.

„I pored optimalne farmakoterapije, ti pacijenti su zavisni od pomoći drugih osoba - njegovatelja, a to su uglavnom članovi porodice sa kojima žive“, rekao je Stolić.

On je istakao da su njegovatelji, takođe, opterećeni na mnogo nivoa, da su jako bitna karika u tretmanu i pravilnom odnosu društva prema pacijentu i da je važno obezbijediti im uslove da bi mogli da preuzmu brigu o osobi sa demencijom u punom kapacitetu.

Orahovac je, odgovarajući na isto pitanje - na koji način se može poboljšati život osoba koje pate od te bolesti, kazala da se prvenstveno mora edukovati društvo, kao i da je potrebno uključiti sve nadležne institucije i smanjiti stigmu koja vlada.

„Tu su i razne vrste obuka za stručne socijalne i medicinske radnike, prevencija, i ono što je najneophodnije - uvođenje novih servisa, kao što su naša savjetovališta i otvaranje dnevnih centara za osobe sa demencijom“, rekla je Orahovac, navodeći da savjetovališta trenutno imaju u Podgorici i Nikšiću, a ranije su postojala i u Budvi, Baru i Bijelom Polju.

Ona je ocijenila da nema dovoljno senzibiliteta za stariju populaciju, pa time i za osobe sa demencijom, dodajući da je starosna granica pomjerena i da ta bolest može biti dijagnostikovana i u četrdesetim godinama.

Pomoć je, kako je naglasila, potrebna i njegovateljima osoba sa demencijom.

„Njegovatelji izgaraju i najčešće su oni ti kojima su potrebni pomoć, savjetovanje, psihološka suportacija“, navela je predstavnica Future, NVO koja je upravo za njegovatelje i članove porodica oboljelih izdala vodič u kojem su objasnili stadijume demencije, faKtore rizika i na koji način pružiti pravilan tretman.

Orahovac je poručila da je važno da njegovatelji budu strpljivi, da se informišu i postupaju po uputstvima neurologa i psihologa i pružaju puno ljubavi, jer su „osobe sa demencijom kao mala djeca koja se plaše i uče sve iznova, gube spoznaju o samom sebi i ne prepoznaju najbliže“.

Ona je, odgovarajući na pitanje da li postoje adekvatne državne politike i lokalni planovi i strategije za socijalne usluge za osobe s demencijom i njihove njegovatelje, kazala da godinama unazad zagovaraju izradu strategije, ali da nijesu naišli na zainteresovanost.

Orahovac je dodala da su se za to konkretno obraćali Ministarstvu zdravlja.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja rekli su da su nadležni za izradu i praćenje Strategije razvoja sistema socijalne i dječje zaštite.

Tom strategijom se, kako su kazali, utvrđuju strateški i operativni ciljevi i aktivnosti radi daljeg unapređenja sistema socijalne i dječje zaštite i kvaliteta života svih korisnika.

„Između ostalog i korisnika oboljelih od demencije i njihove osnaženosti za samostalan i produktivan život, kroz unapređenje normativnog okvira u socijalnoj i dječjoj zaštiti, sistema kvaliteta i unapređenje usluga socijalne i dječje zaštite i stvaranje uslova za nastavak deinstitucionalizacije“, naveli su iz Ministarstva.

Doktor Stolić je, upitan kako nastaje demencija i koji su mogući uzroci te bolesti, kazao da su, ukoliko se radi o neurodegenerativnim oboljenjima, uzroci vrlo kompleksne molekularne promjene u mozgu - proces neurodegeneracije čiji osnovni uzrok još nije otkriven.

„Oštećenje moždanog tkiva usljed poremećaja cirkulacije je uzrok vaskularne demencije. U jednom vrlo malom procentu slučajeva postoje vitaminski, metabolički ili hormonalni deficiti koji dovode do oštećenja mozga, i to su uzroci reverzibilnih ili takozvanih pseudodemencija“, objasnio je Stolić.

On je kazao da uvijek treba govoriti o demencijama u množini, jer ima oko 200 oboljenja koja izazivaju sindrom demencije, odnosno skup simptoma i znakova koji su manje ili više specifični za osnovno oboljenje.

„Na Alchajmerovu bolest, kao najčešću, otpada bar 60 odsto svih demencija“, dodao je Stolić.

Faktori rizika su, kako je rekao, brojni i mogu da se grubo podijele na promjenljive i nepromjenljive.

„Ukoliko isključimo one nepromjenljive, kao što su starost, pol i genetske determinante, oni na koje možemo da utičemo su hipertenzija, dijabetes, neadekvatno liječena depresija, zatim hiperlipoproteinemija, slaba fizička i mentalna aktivnost, pušenje i pretjerana upotreba alkohola u srednjem životnom dobu, hipotireoza i hipovitaminoze“, kazao je Stolić.

Prema njegovim riječima, uticaj faktora rizika umnogostručuje se ukoliko su zajedno prisutni.

„Na primjer, težak istovremeni deficit vitamin B12 i vitamina D povećava vjerovatnoću razvoja demencije više od deset puta“, naveo je Stolić.

On je poručio da se prevencija bolesti može ostvariti smanjenjem faktora rizika koji su prethodno navedeni.

„I to promjenom životnog stila u srednjem dobu, prvenstveno svakodnevnom aerobnom aktivnošću - barem 30 minuta brzog hoda tri puta sedmično, regulisanje glikoregulacije, arterijskog pritiska, lipidemije, gojaznosti, mentalni rad (učenje stranog jezika, sviranje muzičkog instrumenta, proučavanje književnosti, ili neke druge oblasti kojom se do tada osoba nije bavila“, kazao je Stolić.

NVO Futura od 2015. godine sprovodi aktivnosti usmjerene na poboljšanje kvaliteta života oboljelih od demencije i na pomoć njihovim porodicama i njegovateljima.

Orahovac je, odgovarajući na pitanje da li za aktivnosti koje realizuju dobijaju podršku institucija, rekla da bi izdvojila saradnju sa Opštinom Nikšić.

„Posebno nas raduje saradnja sa Opštinom Nikšić, njenim rukovodstvom i gradonačelnikom, koji su po zavrsetku pilot projekta, finansiranog od Evropske unije i Vlade, odlučili da nam pruže podršku u dijelu finansiranja, kako bi Dnevni centar mogao da nastavi sa radom“, navela je Orahovac.

Ona je kazala da se nada da će nova vlast u Podgorici u njima prepoznati dobrog partnera i da će zajedno raditi na otvaranju novog servisa i unapređenju postojećeg.

Orahovac je rekla da su prije par mjeseci održali sastanak sa predsjednicom Skupštine Glavnog grada Jelenom Borovinić Bojović i da su, kako je navela, na jako dobrom putu da ostvare dobru i uspješnu saradnju.

„Takođe, imali smo divnu saradnju sa domovima starih „Grabovac“, „Bijelo Polje“ i „Pljevlja“. Na jednom projektu sarađivali smo sa Centrom za naučno-istraživački rad pri Medicinskom fakultetu“, dodala je Orahovac.

Prema njenim riječima, podrška od ostalih izostaje i veoma je teško sprovoditi sve aktivnosti bez finansijske podrške.

„Za sada jedino imamo našu dobru volju i mali, ali vrijedan tim koji volonterski stoji na raspolaganju svima kojima je potrebna naša pomoć i podrška“, kazala je Orahovac.