Istraživanja pokazuјu da јe gotovo svaki deseti profil na Instagramu lažan, nekoliko izvјeštaјa procјenjuјu da јe na Feјsbuku od 14 do 16 odsto profila u stvari lažno, dok јe na Tviteru svaki deveti profil takozvani trol. Takvi trendovi ne zaobilaze ni Crnu Goru, a iza lažnog imena i montirane slike kriјe se naјveći stepen "hrabrosti", koјa se odslikava u uvredama, govoru mržnje i omalovažavanju lica i stavova sa koјima niјesu saglasni.
U Crnoj Gori su u januaru 2022. godine bile 521,2 hiljade korisnika interneta, a stopa penetracije interneta u Crnoj Gori iznosila je 83 odsto ukupne populacije. Takođe, podaci iz istraživanja, koje je nastalo kao dio Unesko projekta, kažu da јe u Crnoj Gori na početku prošle godine bilo registrovano 577.760 profila na Fejsbuku, što znači da 92 odsto populacije koristi tu društvenu mrežu, pri čemu dobar dio njih čine dvostruki i lažni profili. Ostale društvene mreže manje su popularne u Crnoj Gori, pa tako Tik Tok koristi 5,9 odsto, Instagram 2,83, Tviter 2,08, Pinterest 1,25, Јutјub 1,07 i Redit 0,26 odsto od ukupnog broja stanovnika.
Lažni profili kod nas se često pogrešno nazivaju botovima, a u stvari su trolovi. Trolovi ili trolovanje dobilo je ime po trolu, zlokobnom biću iz nordijske mitologije, demonu koji ljude tjera na destruktivno ponašanje. Kada govorimo o društvenim mrežama, to destruktivno ponašanje ogleda se u spinovanju, širenju laži i govora mržnje. Na drugoj strani, postoje botovi, skraćeno od robot, u svijetu podrazumijevaјu automatizovani program, odnosno softver, kojim upravlja algoritam. Njegova osnovna funkcija je da stvara, umnožava i komentariše različite objave na društvenim mrežama i portalima, međutim, kod nas to rade stvarni ljudi, pa je linija između trola i bota tanka.
Iz Unicefa za "Dan" kažu da je pitanje botova i trolova pitanje medijske pismenosti, koja je u digitalnom dobu potrebna svakom građaninu, baš kao i vještine čitanja i pisanja i osnovna numerička pismenost.
– Treba razlikovati bota, koji je algoritam, mašina, dok iza trolova stoje stvarni ljudi, mada način na koji su organizovani može biti različit od zemlje do zemlje. Bilo je dosta riječi u medijima kada su u pitanju ove pojave i kako botovi i trolovi mogu usmjeravati komunikaciju na društvenim mrežama, širiti govor mržnje i dezinformacije. U kontekstu vršnjačkog nasilja na internetu, svjedočili smo pojavi da mladi ljudi kreiraju lažne profile na društvenim mrežama i koriste ih da šalju poruke uvredljivog sadržaja svojim vršnjacima. U tom smislu, važno je da djeca budu medijski opismenjena da prepoznaju botove i trolove i da znaju da je najčešće ciljno napravljen profil koji je nedavno kreiran, s nepotpunim informacijama i, na primjer, neautentičnom profilnom fotografijom i malim brojem postova. Orkestrirani napad trolova ili botova na određenu metu može biti traumatično iskustvo, s teškim, možda čak i fatalnim posljedicama po dijete. Zato je važno učiti djecu kako takve profile da prepoznaju, prijave, kao i da, kad primijete takve pojave čije su žrtve oni sami ili neko koga poznaju, podijele informaciju o spornom profilu sa svojim vršnjacima, roditeljima, nastavnicima, uz molbu da ga i oni prijave – kažu u Unicefu.
Budući da djeca, kako ističu, sve ranije počinju da koriste internet, s razvijanjem medijske pismenosti moramo početi još od ranog djetinjstva.
– Kako bi se svakom djetetu u Crnoj Gori omogućilo da razvija medijsku pismenost, ona mora da postane dio svakog nastavnog predmeta. To znači da je neophodno mijenjati pedagogiju kako bi kritička analiza medijskih sadržaja, njihova produkcija i dijeljenje postali dio svih predmeta. Ova promjena mora biti prisutna već na nivou osnovnog obrazovanja, a može početi čak i u predškolskoj dobi, jer se elementi medijske pismenosti mogu uključiti u igru i obrazovne aktivnosti s djecom predškolskog uzrasta. Davanje mogućnosti učenicima da razvijaju vještine kritičkog mišljenja i primijene ih na medijski sadržaj na bilo koju temu trebalo bi da bude u središtu nastave ne samo medijske pismenosti već svakog predmeta. Na ovaj način može doći do održive i kvalitetne promjene u pedagogiji na svim nivoima obrazovnog sistema – navode u Unicefu.
