Najmanje trećina najmlađe populacije u Crnoj Gori živi u siromaštvu, odnosno svako treće dijete.

Povodom Svjetskog dana socijalne pravde, koji se obilježava 20. februara, Unicef podsjeća na porazne podatke i poziva na kontinuiranu akciju čiji je cilj smanjenje siromaštva djece, jer je to neophodan temelj da bi Crna Gora mogla postati pravedno društvo.

– Siromaštvo djece predstavlja takozvanu razvojnu zamku za svaku zemlju i duboku nepravdu za svako dijete. Smanjenje siromaštva djece treba da bude ključni prioritet Crne Gore- kazao je šef predstavništva Unicefa u Crnoj Gori Huan Santander.

Uz podršku Unicefa i u saradnji s Ministarstvom finansija i socijalnog staranja, Univerzitet u Mastrihtu koristio je podatke Monstata da bi izvršio simulaciju uticaja potencijalnih reformi javnih politika na siromaštvo djece u Crnoj Gori.

– Te analize pokazuju da bi uvođenje univerzalnog dječjeg dodatka za djecu do 18 godina u ovom trenutku rezultiralo smanjenjem nacionalnog siromaštva za 3,8 procentnih poena, a siromaštva djece za 6,7 ​​procentnih poena. To znači da bi siromaštvo djece palo ispod 30 odsto prvi put od 2013. godine kada je počelo da se mjeri u Crnoj Gori. Tako bi se prepolovio jaz između stope siromaštva djece u Crnoj Gori i prosječne stope siromaštva djece u EU od 20 odsto (2020). Istraživanje Unicefa iz 2012. godine ukazuje na to da su djeca podložnija siromaštvu u odnosu na bilo koju drugu starosnu grupu u Crnoj Gori. Stopa siromaštva djece u Crnoj Gori je za 10 procentnih poena viša od nacionalne stope siromaštva. Očekuje se da će se ta brojka dodatno povećati zbog porasta broja roditelja i staratelja koji su izgubili posao ili čiji su prihodi smanjeni tokom pandemije kovida-19 – kažu u Unicefu.

Upozoravaju da je daleko veća vjerovatnoća da će dijete iz sjeverne regije Crne Gore odrasti u siromaštvu.

– U tom dijelu Crne Gore stopa siromaštva (45%) znatno je viša nego u centralnom (15%) i južnom (12%) (SILC 2021). Poslednji dostupni podaci za Podgoricu ukazuju na to da među stanovnicima glavnoga grada stopa siromaštva iznosi 18 odsto (2018, SILC). Istraživanja takođe pokazuju da siromaštvo u Crnoj Gori prati i visok stepen nejednakosti. Na primjer, prosječan prihod najbogatije petine građana Crne Gore 7,4 puta je veći od prihoda najsiromašnije petine (Eurostat, 2020). Ovaj odnos znatno je iznad prosjeka EU (5,1). Na uporedivo visoke brojke nailazi se u svega nekoliko istočnoevropskih zemalja, poput Bugarske, Litvanije i Srbije. Simulacije stručnjaka s Univerziteta u Mastrihtu o uticaju potencijalnih reformi javnih politika na siromaštvo djece u Crnoj Gori pomažu da se razumije njihov uticaj na smanjenje nejednakosti - zaključuju u Unicefu.

Građani Crne Gore, nakon dugogodišnjeg perioda, kroz dostojanstvenija primanja konačno mogu da osjete da je socijalna pravda moguća i dostižna.

Ministarstvo finansija i socijalnog staranja i ova Vlada su za samo oko godinu rada omogućili uslove za poboljšanje životnog standarda građana, posebno onih sa najnižim primanjima, saopštio je resorni ministar Milojko Spajić.

Spajić

Foto: Srđan Boljević

– Vidljivim rezultatima danas obilježavamo Svjetski dan socijalne pravde koji je Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) ustanovila 2007. godine. Kroz brojne mjere, od kojih je najznačajniji program "Evropa sad", povećanje minimalne zarade sa 222 na 450 eura, prosječne zarade sa 530 na 670 do 700 eura i rast plata svima u državi zbog značajnog smanjenja poreskog opterećenja na rad, uspjeli smo da stvorimo uslove da se u Crnoj Gori živi dostojanstvenije. Ukorijenjenu trodecenijsku socijalnu nepravdu znatno smo umanjili za samo godinu rada. Najponosniji sam na "Evropu sad!" i povećana primanja građanima kroz reformu smanjenja poreskog opterećenja na zarade, a nizom mjera smo dokazali da su čuda moguća i u najtežim okolnostima. Stvoreni su uslovi za bolji život u Crnoj Gori - poručio je juče Spajić.

Povodom Dana socijalne pravde, premijer u tehničkom mandatu Zdravko Krivokapić kazao je da je sve što je postignuto u protekloj godini na polju socijalne sigurnosti i jednakosti krunisano dvostrukim uvećanjem najniže cijene rada.

Akcija za ljudska prava (HRA) skreće pažnju javnosti na težak socijalni položaj najugroženijih kategorija stanovništva i ponovo poziva na povećanje iznosa socijalnih (materijalnih) davanja.

– Pozdravljamo povećanje minimalne zarade i uvođenje dječjeg dodatka (do navršene šeste godine za svu djecu u iznosu od 30 eura, a za djecu u stanju materijalnih i drugih potreba do 18. godine u iznosu od 44 do 60 eura), ali apelujemo da se uveća i iznos MOP-a kako bi ranjive kategorije društva mogle da zadovolje svoje osnovne egzistencijalne potrebe- upozoravaju iz ove NVO.