Odgovornost za sve češće slučajeve vršnjačkog nasilja je jednako na medijima i društvu, kazala je direktorica Agencije za elektronske medije (AEM) Sunčica Bakić, ističući da se maloljetna publika mora učiti kako da se kritički odnosi prema medijskim sadržajima.
Ona je u intervjuu agenciji MINA kazala da je poslednjih 15 godina promijenjen cjelokupni sistem u kojem mediji funckionišu, pa samim tim i sadržaj i način na koji korisnici primaju sadržaj.
Bakić je istakla da je sadržaj koji se emituje postao proizvod koji treba prodati, a da je, sa druge strane, povećan broj onlajn usluga doveo do toga da sadržaj, čak i djeca, sada mogu pratiti bilo gdje i u bilo kom trenutku.
„Nema dileme da je sve to dovelo do trenda promocije nasilja i nekih vrijednosti na koje nijesmo navikli“, rekla je Bakić.
Ona je kazala da je odgovornost za sve češće slučajeve vršnjačkog nasilja dualna.
„Jednako kao što mislim da bi bilo potuno pogrešno reći da su mediji krivi i odgovorni za učestalo vršnjačko nasilje i užasne slučajeve kao što se desio u Srbiji, isto tako je veoma neodgovorno i pogrešno ignorisati taj problem“, rekla je Bakić.
Kako je istakla, mediji i društvo se nalaze u odnosu duple korelacije – mediji utiču na društvo i društvo utiče da medije.
Bakić je rekla da se ne može prihvatiti da je medijima sve dozvoljeno i da mogu da objavljuju sadržaje bez ikakve regulacije i standarda, u ime slobode izražavanja, dodajući da mora postojati neka kontrola sadržaja.
Ona je kazala da je takođe pogrešno ostaviti roditelje i djecu samo sa daljinskim u rukama i reći: „Vi imate mogućnost da promijenite kanal“.
Bakić smatra da je problem mnogo veći, širi i kompleksniji.
„Sa njim se mora pozabaviti na ozbiljniji način koji podrazumijeva unapređenje prakse institucija koje se bave izvještavanjem medija, kao što je AEM, a sa druge strane treba jačati otpornost gledalaca, dominantno maloljetne publike, na to kako će tumačiti i kako će se odnositi prema onome što vide u medijima i internetu“, rekla je Bakić.
Prema njenim riječima, izuzetno je važno i jačanje samoregulatornih mehanizama koji ne funkcionišu na adekvatnom nivou.
Bakić je kazala da crnogorsko društvo ni malo ne zaostaje za drugim, razvijenijim društvima, kada je u pitanju prihvatanje nekih novih tehnologija, pa tako u Crnoj Gori ima duplo više mobilnih telefona nego što ima stanovnika, dok gotovo 75 odsto populacije ima pristup internetu.
„Sve to je dovelo do onog sistema za koji mi nijesmo spremni. Djeca ga prihvataju drugačije, brže od nas, a mi, očigledno, nijesmo u stanju da ih naučimo kako da se kritički odnose prema novim uslugama i sadržaju“, rekla je Bakić.
Ona je kazala da su crnogorski mediji polarizovani oko izvještavanja o važnim društvenim pitanjima i da se ta polarizacija ogleda u svakom sadržaju koji se emituje.
„Imamo porast neke vrste zastupajućeg novinarstva, gdje je jasno da određeni mediji zastupaju određene političke, vrijednosne ideje i stavove. Međutim, granica između oštrog, provokativnog političkog govora i govora mrženje postoji i ona se u crnogorskim elektronskim medijima rijetko prelazi“, navela je Bakić.
Bakić je kazala da na crnogorskim televizijama i radijima postoje rijetki slučajevi govora mržnje i diskiminatornog govora, i da su oni u principu ekscesni.
„Dešavaju se povremeno i nijesu na nivou koji bi trebalo značajno da zabrine“, istakla je direktorica AEM-a.
Ona je objasnila da sadržaj koji nije prilagođen maloljetniku mora biti označen kao takav i emitovan u određenom graničnom periodu, ali da javnost često oznake na uglu televizijskih ekrana ne shvata ozbiljno i ignoriše ih.
„AEM kontroliše primjenu tih pravila i pokreće određene postupke. Međutim, to je samo jedna polovina problema, druga se nalazi u rukama roditelja. Naša nastojanja su da skrenemo pažnju roditeljima da su to značajne oznake, da su to stvari koje mogu uticati na razvoj djeteta i da na to treba obratiti pažnju”, rekla je Bakić.
Ona je kazala da je veliki problem u tome što ni odrasli ne znaju da se adekvatno odnose prema nekom sadržaju.
Istraživanja AEM-a su, prema riječima Bakić, pokazuju da rijaliti sadržaji, koji su u ovom trenutku na udaru javnosti zbog promocije nasilja, djeca ne gledaju, već ih najviše prate penzioneri.
„Djeca nemaju vremena, niti strpljenja da prate određenu grupu ljudi. Ukoliko gledaju, to rade na You Tube-u ili različitim onlajn platformama, koje im omogućavaju da ubrzaju i dođu do onog trenutka koji njih zanima. U tom trenutku ih više ne možemo zaštiti, odgovornost je na djeci i roditeljima“, rekla je Bakić.
Ona je kazala da zbog kršenja odredbi o zašiti maloljetnika AEM godišnje pokrene između deset i 15 postupaka protiv emitera iz Crne Gore ili kablovskih distributera.
„Sve te postupke Agencija podigne po službenoj dužnosti. Prošle godine nijesmo imali nijedan prigovor građana u odnosu na sadržaj koji bi na bilo koji način mogao štetiti maloljetniku“, saopštila je Bakić.
Ona je istakla da, ipak, regulatorno tijelo u nekoj zemlji mora u svakom trenutku raditi više da bi se unaprijedila praksa postupanja medija i znanje publike u odnosu na sadržaj koji ti mediji emituju.
Komentarišući peticiju za ukidanje programa televizija Pink i Hepi koju su pokrenuli građani Srbije, Bakić je kazala da i AEM u kontinuitetu ima prigovore u odnosu na sadržaje koji emituju ta dva televizijska programa.
Ona je istakla da su pomenute televizije u nadležnosti regulatornog organa Srbije, te da postupanje AEM u odnosu na sadržaj koji se emituje mora biti u skladu sa Konvencijom o prekograničnoj televiziji.
„AEM je uvela obavezu pinovanja rijalitija ukoliko se prikazuje prije 23 sata, a u protekle tri godine u više navrata smo privremeno ograničavali određeni sadržaji te dvije televizije zbog diskriminatornog i govora mržnje“, ukazala je Bakić.
Ona je rekla da razumije zabrinutost javnosti nakon događaja u Beogradu i potrebu da se adresira odgovornost za to, te da je prirodno da mediji budu na udaru javnosti.
„Iako treba ozbiljno razgovarati o tome da li program medija može na toliki način uticati na maloljetnika da dovede do nekog strašnog ishoda, kao što je slučaj u Beogradu, ne možemo odluke o tome donositi tako jednostavno“, naglasila je Bakić.
Ona je kazala da odluke o tome moraju biti jasne, obrazložene i ustanovljene na određenim zakonskim principa i standardima, koji su prisutni u nacionalnim i međunarodnim dokumentima.
„Svakako da bi broj ljudi koji su potpisalli tu peticiju trebao i morao biti dovoljan alarm za predstavnike određenih institucija i donosioca odluka da se ozbiljnije pozabave nekim pitanjima“, dodala je Bakić.
Komentarišući potrebu zakonske regulacije društvenih mreža i portala, koji su najčešće platforme preko kojih se nasilni obrasci ponašanja promovišu kao poželjni, Bakić je navela da je Crna Gora malo društvo i nije u mogućnosti da sama sprovede neke inicijative koje se odnose na velike onlajn platforme, i da u tom dijelu mora pratiti neke svjetske i evropske trendove.
Bakić je ukazala da je Evropska unije nedavno usvojila veoma značaj dokument, čija se primjena očekuje ove godine - Akt o digitalnim uslugama koji značajnije propisuje obaveza za velike onlajn platforme i obavezu mnogo aktivnijeg bavljenja pitanjima kontrole sadržaja koji se emituju na tim platformama.
Ona smatra da je trenutno najveći problem crnogorskog zakonodavstva to što ne postoje adekvatni mehanizmi koji bi natjerali portale da se registruju.
Prema riječima Bakić, u ovom trenutku u Crnoj Gori postoji značajan broj neregistrovanih portala kojima nije poznata adresa, niti vlasnička struktura, i koji ne pokazuju nikakvu odgovornost u odnosu na javnost i sadržaj koji promovišu.
„To je problem kojim se na nacionalnom nivou moramo pozabaviti. Postoje i tu značajna ograničenja u međunarodnim dokumentima koji se moraju pratiti i poštovati, ali svakao treba da pokažemo značajan nivo odgovornosti u odnosu na to pitanje, imajući u vidu da portali u Crnoj Gori postaju sve značajniji“, rekla je Bakić.
