Снижен ток ријеке Каратуне / - Архива
14/07/2022 u 20:41 h
Nataša SpaićNataša Spaić
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
StoryEditor

(VIDEO) Ugradnjom cijevi u Malo blato nestaće rijeke Šegrtnica, Biševina i Karatuna

Mještani priobalja Skadarskog jezera upozorili na ekološke posledice namjere regionalnog vodovoda da crpi vodu van izvorišta Bolje sestre

Ukoliko Regionalni vodovod istraje u namjeri da dopunske količine vode za snabdijevanje Primorja crpi iz regiona Malo blato, van lokaliteta već ograđenog izvorišta Bolje sestre, nestaće 8,6 kilometara plovnih rijeka, tvrde mještani Dodoša, Drušića, Rvaša, Rijeke Crnojevića i Žabljaka Crnojevića. Oni su svoj protest dosad iskazali slanjem dopisa ministarstvima ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, ekonomskog razvoja i turizma, poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, te Agenciji za zaštitu životne sredine, Upravi za vode, Opštini Cetinje i Glavnom gradu sa jasnim zahtjevom da se sačuvaju rijeke Šegrtnica, Biševina i Karatuna.

– Navedeni projekat imao bi za posljedicu degradaciju prirodnog biodiverziteta, uništavanje prirodnih staništa ptica i ribljeg fonda u regionu Malog blata i u njegovom slivu, kao i prekomjerno isušivanje rijeka Biševine, Karatune i Šegrtnice, što bi ih lišilo plovnosti i namjene za ribolov, turizam i kupanje. Negativan uticaj bio bi i na matice (rijeke) od Karuča i Rijeke Crnojevića i njihovu plovnost. U krajnjem, najmanje 8,6 kilometara plovnih rijeka bi izvjesno izgubilo plovnost tokom ljetnjih mjeseci i u periodu suše. Lokalno stanovništvo bilo bi onemogućeno da nastavi da se bavi svojim ključnim privrednim djelatnostima koje uključuju turizam, ribolov, poljoprivredu i stočarstvo, a razvojna perspektiva kraja bila bi ugašena – navode mještani u dopisu koje su uputili nadležnim organima.

Oni podržavaju namjeru stabilnog i održivog vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja i razumiju misiju Regionalnog vodovoda, ali navode da se mora imati i odgovoran pristup prema prirodnim resursima u okviru NP Skadarsko jezero, ekosistemu Malog blata i rijekama u njegovom slivu.

Tvrde da postoji alternativno rješenje koje ne proizvodi štetu. Kažu da je potrebno ponovno otvaranje Šegrtnice i dotoka vode iz Morače, kroz sistem brane sa kontrolisanim otvaranjem/zatvaranjem, zatim prokopavanje i čišćenje korita Karatune, Biševine i Šegrtnice i pronalaženje drugih održivih rješenja za snabdijevanje vodom Crnogorskog primorja, van regiona Malog blata.

image
- MILORAD KRALJEVIć

Predsjednik Mjesne zajednice Dodoši Milorad Kraljević tvrdi da su na vodi, ali bez vode.

– Na Šegrtnici je urađen nasip 60-ih godina i ona je bila naš izvor. Mi sada živimo na vodi, a maltene smo bez vode. Priču smo pokrenuli prema svima, od ministarstava ka Vladi, jer se ne osjećamo lijepo i dobro, ne možemo funkcionisati. Od nadležnih tražimo da izađu iz kancelarije na teren i da im predstavimo problem koji imamo. Ovom dijelu gravitiraju Ponari, Žabljak Crnojevića, Dodoši, Bobija i dijelom Prevlaka. Tražimo da se pozabave ovim problemom jer će u avgustu biti prava ekološka bomba kada se smanji nivo vode. Mi smo građani ove države i ne prijetimo nikome, ali tražimo svoja elementarna prava. Svi se busaju u neku zaštitu životne sredine, samo je po mom mišljenju to mrtvo slovo na papiru. Ova rijeka je 80-ih godina imala po sedam, osam metara dubine, i tada nas je posjećivao veliki broj turista i sve smo to izgubili – požalio se Kraljević.

Lakušić: Pad vodostaja Karatune moguće da je posljedica eksploatacije šljunka

Predsjednik odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić kaže da je pad vodostaja rijeke Karatune moguća posljedica pada izdašnosti cjelokupnog područja Malog blata. Tvrdnje da se od izgradnje izvorišta rijeci smanjio protok smo i ranije čuli, kaže on, ali te tvrdnje nisu dokazane.

– Izvorište je pušteno u rad 2010. godine sa prilično malim iskorišćenjem u ljetnjim mjesecima, jer nisu bile priključene opštine Bar i Ulcinj. Ukupna izdašnost Malog blata je prevazilazila pet metara kubnih u sekundi, pa u tom smislu maksimalno zahvatanje 750 litara u sekundi u toku ljetnjeg perioda nije moglo uticati posebno što Karatuna prima vodu i od Šegrtnice – tvrdi Lakušić.

Kako navodi, cijeni da su stavovi mještana zasnovani na približnom vremenskom poklapanju početkom rada Regionalnog vodovoda i značajnog pada vodostaja Karatune, iako je razlika od par godina između ova dva događaja.

– Pad vodostaja rijeke Karatune je moguće posledica pada izdašnosti cjelokupnog područja Malog blata (moguće i Ponara), mada za potvrdu ove pretpostavke treba sprovesti dodatna hidrogeološka istraživanja i analize, a što nije bilo u opsegu našeg djelovanja kako je prethodnih analiza dokazano da je posledica pada izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre, a vjerovatno najvećeg dijela svih obližnjih izvora, neracionalna ekpsloatacija šljunka u koritu rijeke Morače, to je racionalno pretpostaviti da postoji mogućnost da je upravo to uticalo i na nivo rijeke Karatune. Ovo je samo pretpostavka na osnovu dosadašnjih istraživanja – navodi Lakušić.

Kako Lakušić dodaje, Regionalni vodovod će iz IPA sredstava i uz podršku Zavoda za hidrometeorologiju ugraditi nivometar na rijeci.

– Dodatno ćemo pratiti i nivo podzemnih voda u drugoj zoni zaštite izvorišta Bolje sestre, te nivo rijeke Morače. Svi podaci će se pohranjivati u bazu podataka Zavoda i biće osnova za buduće nalaze – objašnjava Lakušić.

Ističe da Regionalni vodovod nije u zakonskoj obavezi da finansira ove i slične analize, ali da već godinama daje doprinos u dobijanju mjerljivih i nepobitnih dokaza o dešavanjima koja utiču na smanjenje izvorišta Bolje sestre, a posebno i Malog blata. Kako navodi, te su analize praktično jedine raspoložive u poslednjih deset godina. Lakušić kaže da Regionalni vodovod, kada je u pitanju vodosnadbdijevanje Dodoša, nema zakonskih ingerencija da to reguliše, već je u pitanju ingerencija lokalne uprave na čijoj se teritoriji nalazi.

Dodošanin Mitar Vukotić očekuje od nadležnih da usliše njihove molbe.

image
- MITAR VUKOTIć

– Karatuna je rijeka gdje sam ja plivao u bistroj i tekućoj vodi, a danas moje dijete pliva u zamućenoj vodi. Ovo je rijeka koja je bila plovna za mnogo veće brodove, a danas vidim da ne mogu njom ploviti čunovi, a kajaci teško. Od mojih seljana starije generacije dobijam informacije da je tu nastao problem nakon pregrađivana Šegrtnice. Još od 2014. svake godine se snižava tok rijeka, one usporavaju, i nizak vodostaj ostaje sve do jesenjih kiša. Očekujem da će neko da usliši naše molbe i apelujem na odgovorne isntitucije da povedu računa i da se angažuju da riješimo problem. Ukoliko se ne prokopa brana, mislim da ćemo ostati bez riječnog toka, a ukoliko nema rijeke, nama nema ni života ovdje – smatra Vukotić.

image
- SVETOZAR DAJKOVIć

Stanovnik Dodoša Svetozar Dajković kaže da zbog niskog vodostaja rijeka više ne mogu da plove čamci.

– Naš najveći problem je što nemamo vode, iako smo na vodi. Tim vodotocima ne mogu više da plove iole malo veća plovila, čak i naši čunovi. Posebno će to da bude izraženo u avgustu. Naša rijeka Karatuna se snabdijeva vodom iz Malog Blata, više vodoizvorišta i rijeke Morače. Očekujemo od društvene zajednice da obrate pažnju na naš problem. Očekujem i od Glavnog grada da pomogne, ali da izađu nadležne institucije i da daju predlog rješenja. Problem treba da riješi država. Ako se dozvoli da Karatuna postane potok mi ćemo morati da se selimo. Napravili smo početne korake i obratili se nadležnim institucijama. Obratili smo se mađarskoj fondaciji koja se bavi čišćenjem vodotokova, kakav će odjek imati naša molba i prikaz stanja, to ćemo da vidimo – dodaje Dajković.

Stanovnik Žabljaka Crnojevića Dragan Dragojević ocjenjuje da bi trebalo potkopati branu na Šegrtnici kako bi voda mogla da cirkuliše.

– Nivo vode je opao jer se vadi veliki šljunak, date su koncesije. Trebalo bi otvoriti branu da se pusti rijeka da teče normalno, kako je nekada i tekla. Da se otvori brana, rijeka bi išla normalno, ovako nekontrolisano teče – upozorava on.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
03. maj 2024 13:18