Dodaju da u  inkluzivnoj i mirnoj Crnoj Gori nema mjesta za govor mržnje i za narative koji izazivaju podjele.

- Govor mržnje je globalni problem i Crna Gora nije imuna na tu pošast. To je nedavno konstatovao i Komitet UN za eliminaciju diskriminacije prema ženama, koji je zabilježio porast govora mržnje prema ženama, uključujući političarke. I druge grupe se u Crnoj Gori kontinuirano suočavaju sa govorom mržnje i diskriminacijom – LGBTI osobe, Romi i Egipćani, osobe sa invaliditetom i drugi. U javnosti su pristuni govor mržnje i narativi podjela koji su zasnovani na političkoj i vjerskoj pripadnosti - navode u saopštenju.

Ističud a govor mržnje, kako je kazao generalni sekretar UN Antonio Gutereš, „je pokazatelj diskriminacije, zlostavljanja, nasilja, sukoba, pa čak i zločina protiv čovječnosti. Ne postoji prihvatljiv nivo govora mržnje.

- Moramo svi raditi na potpunom iskorijenjivanju govora mržnje“, rekao je Gutereš. Lideri imaju odgovornost da svojim primjerom doprinesu društvenoj koheziji i otpornosti. Mediji i oni koji su na pozicijama uticaja takođe igraju važnu ulogu. A obzirom da se teret rasprostranjenog govora mržnje u onlajn sferi snažno odražava na djecu, adolescente i mlade, njihovo uključivanje u borbu protiv ove pošasti je od suštinskog značaja. Njihove jedinstvene perspektive su ključne za izgradnju onlajn i javnih prostora koji njeguju inkluzivnost i odbacuju mržnju - smatraju oni.

Zato, prema njihovim riječima, na ovogodišnji Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje, Ujedinjene nacije naglašavaju važnost ulaganja u snagu i glas mladih kako bi se suprotstavili govoru mržnje.