Takođe, njihov radni dan karakteriše preveliki obim posla, koji često nije adekvatno plaćen, a uprkos izloženosti fizičkom i onlajn nasilju, novinarke ne uživaju adekvatnu zaštitu redakcije, ali ni države.

Međutim UZOR-ova analiza pod nazivom „Zadaci i obaveze za kvalitetniju zaštitu novinarki“, pokazuje da ni u nekim razvijenim demokratijama, situacija nije mnogo drugačija, jer su  medijske radnice i dalje  pod uticajem rodnih uloga i stereotipa, pa se od njih očekuje da se više brinu o djeci nego njihove muške kolege. 

Istraživanja sprovedena između 2018. i 2023. godine govore da je u Belgiji, 4 od 10 novinarki iskusilo uznemiravanje u redakcijama. U Španiji je čak 88% medijskih radnica prijavilo seksualno uznemiravanje na radnom mjestu, a u Ukrajini je 43% novinarki koje su iskusile uznemiravanje na radnom mjestu, napadnute od strane muškaraca na menadžerskim pozicijama. U Italiji je 60% novinarki doživjelo onlajn uznemiravanje, dok je njih 20%, iskusilo nasilje u stvarnosti.

Kao posljedica toga, žene češće rade kao frilenseri, što utiče na njihovu profesionalnu i finansijsku nesigurnost, dok mizoginično uznemiravanje i napadi dolaze sa svih strana- od političke elite do laičke javnosti.

Brojne ankete pokazuju da su u svim “psihološkim” incidentima, novinarke sistemski više targetirane od muškaraca, a glavni cilj onlajn nasilja koje one trpe, ima za cilj da ih omalovaži, osramoti, izazove strah, utiša i profesionalno diskredituje.

Više je nego jasno da su cenzura i autocenzura, sve manji broj profesionalnih medija, kao i uticaj politike i biznisa na menadžment i uredništvo, doveli do toga da novinarstvo postaje nepoželjna profesija za generacije koje dolaze.

U namjeri da popravimo aktuelnu situaciju, izradili smo priručnik za novinare i urednike, kako bi praktičnim savjetima pokušali da obezbjedimo bolji ambijent za rad svim medijskim radnicama u Crnoj Gori.

Sve informacije možete pronaći na ovom linku.