Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore (ZHMPCG) i specijalista urgentne medicine Vuk Niković kazao je u emisiji za veb TV "Dan" da toj ustanovi i dalje fali 40 ljekara, da je prije godinu i po kada je imenovan na tu funkciju zatekao zapušteno stanje, koje sada polako popravljaju, ali i da je vrijeme da se zaustave napadi na zdravstvene radnike. Niković je poručio da će pokušati da ispravi sve što je i njemu godinama smetalo u vezi sa situacijom i radom Hitne pomoći, koju želi da dovede do standarda službi u okruženju ili bolje od toga. On očekuje da će polako početi da se vraća povjerenje građana u osoblje Hitne pomoći i te da će ona biti adekvatan servis građanima.

Po riječima Nikovića, u ZHMP, koji ima 22 jedinice, a u Gusinju će uskoro biti otvorena i 23,godinama se dešavaju razni napadi na ljekare, ali je posljednji napad kap u punoj čaši. On ističe da su se napadi dešavali godinama i da je to gurano pod tepih, a zdravstveni radnici nikad nijesu bili zaštićeni. Smatra da su institucije nakon fizičkog napada na ljekara u Hitnoj pomoći u Podgorici reagovale shodno resursima kojima raspolažu.

– Tokom 20 godina rada u Hitnoj pomoći trpio sam razne vrste nasilja, psihičkog i fizičkog. Svašta je gurano pod tepih. Svaki slučaj je težak. Najteže je kada odete u kućnu posjetu da reanimirate pacijenta. Kada imamo umirućeg pacijenta, mi moramo da imamo mir. Nisam salonski doktor, nisam tu došao da bi pobjegao od posla, već da bih radio i moram da dam sve od sebe da pomognem pacijentu. Duboko poštujem svakog građanina, svakome je ono njegovo hitno, ali ja moram da budem pribran. Ako imate situaciju da vas neko pretuče i očekuje da mu pružite medicinsku pomoć... Kao mladom ljekaru mi je prijećeno, čak je bilo u pitanju i vatreno oružje. Pacijent je umirao, a meni nije dozvoljeno ni da priđem – ispričao je Niković za našu veb-televiziju.

Odgovarajući na pitanje da li je dogovoreno da Zavod dobije obezbjeđenje, s obzirom da je iz policije saopšteno da oni nemaju dovoljan broj službenika, kaže da se to ne može završiti preko noći jer su potrebni i zakonski uslovi.

– To ne možemo odmah sjutra da završimo. A zašto? Jer je Zavod bio vrlo zapuštena struktura kada sam ja došao na ovo mjesto. Imamo Zakon o hitnoj pomoći, koji je na mnogo mjesta neprimjenjiv, zapuštenu infrastrukturu što se tiče voznog parka, opreme i tako dalje. U zakonu nije predviđena zaštitarska služba, obezbjeđenje, nemamo mnoge stvari koje bi trebalo da budu u zakonu. Ali u zakonu imamo predviđenu laboratorijsku i ultrazvučnu dijagnostiku, a deset godina nikad niko nije radio laboratoriju i ultrazvuk u Hitnoj pomoći. Početkom devedesetih Hitna u Podgorici je imala rendgen. Sada imamo sredstva od Ministarstva zdravlja za kupovinu dva ili tri ultrazvučna aparata. Deset godina se nije ulagalo u Zavod – ističe Niković.

Upitan da li Hitna pomoć ima sve protokole po kojima će postupati prilikom pružanja medicinske pomoći kod hitnih stanja, podsjeća da nemaju nacionalni protokol za traumu i akutni koronarni sindrom i da je planirano uvođenje ovih protokola za postupanje kod dva urgentna stanja.

– Nacionalni protokol znači da imate jasan način postupanja i da je to definisano. Protokol donosi Ministarstvo zdravlja zajedno sa Zavodom, kako bismo određene radnje, da tako kažem, uniformisali. Međutim, svaki ljekar koji radi u Hitnoj pomoći obučen je da pruži pomoć shodno standardima i protokolima savremene urgentne medicine. Nijedan ljekar ne postupa mimo toga. Nemojte misliti da jedan ljekar ne zna ništa – istakao je Niković.

Na pitanje da li zna u kojoj su mjeri građani nezadovoljni radom Hitne pomoći odgovara potvrdno, ali ističe da svoje nezadovoljstvo moramo pokazivati na pravom mjestu.

– Ako kažem da je Hitna pomoć bila jedna toliko zapuštena struktura, mene to ne amnestira od odgovornosti. Moramo da sazrijevamo kao društvo i da cijenimo jedni druge. Nezadovoljstvo i, vjerovatno, nepovjerenje je veliko, ali ne možemo na agresivan način postupati jedni prema drugima – kazao je Niković.

On je poručio da želi da u Zavodu primijeni sve što je vidio tokom školovanja i usavršavanja van Crne Gore, ali su za to potrebni vrijeme i podrška.

Govoreći o saobraćajnoj nesreći sa tragičnim posljedicama u blizini Rožaja, kada se pojavio snimak na kojem se navodno vidi da je ekipa Hitne pomoći napravila ozbiljne propuste, rekao je da je u toku tužilačka istraga, zbog čega se neće izjašnjavati prije izvještaja tužioca.

Direktor Hitne pomoći je detaljno govorio i o drugim temama, između ostalog i o protokolu za transport pacijenta iz kućnih uslova do zdravstvene ustanove, te da li mu je poznato da postoji privatna služba za transport teško pokretnih.