Ministarka je, povodom Međunarodnog dana pismenosti, podsjetila da je pismenost ključna vještina koja omogućava pojedincima da razviju svoje potencijale, ostvaruju svoja prava i aktivno učestvuju u društvenom životu.
- Ne smijemo zaboraviti poslednje rezultate PISA testiranja po kojem crnogorski 15-godišnjaci imaju lošije znanje čitanja nego što su imali učenici prije deceniju, čime su se dodatno odaljili od svjetskog prosjeka.
U svijetu u kojem tehnologija brzo napreduje, a pristup informacijama postaje sve lakši, pismenost više ne znači samo sposobnost čitanja i pisanja, već i razumijevanje i kritičku obradu informacija. Želimo viṣ̌e djece i mladih u bibliotekama. Kroz povećanje ponude knjiga i organizaciju atraktivnih programa moramo probuditi ljubav prema čitanju - istakla je Vujović.
- Cijeneći značaj bibliotekarstva i biblioteka za svako savremeno demokratsko društvo, te njihovu informacionu, kulturnu, naučnu, obrazovnu i širu društvenu ulogu, Ministarstvo kulture i medija će u narednom periodu preduzeti znač̣ajne korake u njihovoj dodatnoj afirmaciji - navela je Vujović.
Podsjetila je da u Crnoj Gori postoji osam biblioteka organizovanih kao posebne javne ustanove, dok su ostale biblioteke u sklopu centara za kulturu, što nije u skladu sa Zakonom o bibliotečkoj djelatnost.
Vujović je ukazala da postoje značajna odstupanja u radu biblioteka, kao i u programima koji podstiču čitalačke navike kod djece i mladih u različitim opštinama.
- Ovi podaci jasno ukazuju na to da podsticanje čitalačke pismenosti nije jednako razvijeno u svim opštinama. Na svim nivoima, od lokalnih samouprava do državnih organa, mora se raditi na afirmaciji čitanja među djecom i mladima - rekla je Vujović.
Ministarka je podsjetila i da je Medijska strategija usmjerena na jačanje medijske pismenosti među građanima, posebno među mladima.
Poslednje istraživanje javnog mnjenja "Medijska pismenost u Crnoj Gori pokazuje da je medijska pismenost na 12,2 od mogućih 25 poena.
Među građanima Crne Gore (92%) postoji skoro apsolutna saglasnost da je medijska pismenost od velike važnosti. Međutim, 62% ispitanika ocjenjuje medijsku pismenost građana kao lošu, a razumijevanje interneta i društvenih mreža čini se na nedovoljnom nivou.
- Obrazovanje je široko prepoznato kao ključna mjera za unapređenje medijske pismenosti. MKM je preuzelo niz koraka za unapređenje stanja medijske pismenosti među našim građanima. U sklopu Medijske strategije, imamo brojne aktivnosti kojima tretiramo pitanje medijske pismenosti, kao jednu od osnovnih vještina digitalnog doba. To više nije opcionalna vještina u današnjem svijetu, već je neophodna za aktivno učestvovanje u modernom društvu - rekla je Vujović.
Ministarstvo je odlučno u svom pristupu podršci razvoju medijske pismenosti među građanima. Pitanje medijske pismenosti nije samo izazov za našu Vladu ili institucije. To je izazov za svakog pojedinca u našem društvu. Pozivam sve građane da preuzmu aktivnu ulogu u sticanju medijske pismenosti na način što ćemo se edukovati, istraživati, postavljati pitanja i kritički analizirati informacije koje konzumiramo. Samo tako možemo postati otporni na manipulacije, poluinformacije i dezinformacije, zaključila je ministarka.
Poručila je da je obaveza svih, " kako nas u Vladi tako i drugih sektora ali i porodice" da čitalačku i medijsku pismenost promovišu kao ključni element razvoja kritičkog mišljenja i sposobnosti donošenja informisanih odluka.
- Samo tako ćemo stvoriti građane koji su spremni da preuzmu odgovornost i aktivno učestvuju u društvu - zaključila je Vujović.
