Ministarstvo prosvjete je, dobre prakse iz domena inkluzivnog obrazovanja, nastavilo i unaprijedilo, kako bi obrazovanje bilo jednako dostupno svakom djetetu, a u školskoj 2022/23. broj asistenata je povećan i trenutno ih ima 537, saopštila je državna sekretarka u tom resoru, Milijana Vukotić-Jelušić.

Ona je, predstavljajući rezultate Ministarstva prosvjete u projeklom periodu kazala, da su u tom resoru osigurali dosljedno sprovođenje Strategije ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja, sa naročitom pažnjom prema djeci koja pripadaju najranjivijim grupama u društvu.

- Broj asistenata u nastavi u školskoj 2022/23. je povećan i trenutno ih ima 537, dok ih je u školskoj 2020/21. bilo 177 asistenata u nastavi.  Takođe se povećao i broj djece sa posebnim obrazovnim potrebama i trenutno ih je 1405, dok ih je 2020/21. bilo 1233, rekla je Vukotić-Jelušić, prenosi PR centar.

Govoreći o prevenciji nasilja u vaspitno-obrazovnim ustanovama, Vukotić-Jelušić je kazala da je izmjenama Pravilnika o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe došlo do povećanja broja stručnih saradnika za oko 60 izvršilaca odnosno za oko 28 odsto.

- Trenutno je u svim vaspitno-obrazovnim ustanovama angažovano 147 pedagoga i 66 psihologa.  Ovim izmjenama je prvi put utvrđena mogućnost angažovanja tri stručna saradnika u ustanovama sa preko 1.400 djece/učenika. Prvi put propisani uslovi za radno mjesto asistent/asistentkinja u sprečavanju nasilja i vandalizma u školi, rekla je Vukotić-Jelušić, navodeći da je ponovo aktivna besplatna telefonska linija za prijavu vršnjačkog nasilja.

Ocijenila je da su se, potpisivanjem Ugovora prije dva dana predstavnicima Specijalne olimpijade u Crnoj Gori i Memoranduma o saradnji sa Svjetskom specijalnom olimpijadom, stekli preduslovi da se nastavi sa ispunjavanjem međunarodnih obaveza.

- Ovaj projekat podrazumijeva: uključivanje 60 novih obrazovno—vaspitnih institucija u program Ujedinjene šampionske škole, uključivanje 1.500 mladih sa i bez intelektualnih smetnji u program Inkluzivni sport, obuku 550 novih vaspitača, nastavnika, profesora, stručnih saradnika i asistenata u nastavi, angažovanje 3.000 djece i mladih u školskim zajednicama, navela je Vukotić-Jelušić.

Prema njenim riječima, rat u Ukrajini postavio je još jedan važan izazov pred Ministarstvom prosvjete, a to je uključivanje djece iz Ukrajine u crnogorski obrazovni sistem. 

- Preko 500 djece, od kojih preko 200 ima status raseljenih lica sa privremenom međunarodnom zaštitom, pratili su nastavu u školskoj 2022-23 godini, rekla je Vukotić-Jelušić.

Ona je podsjetila je da je pokrenut tender za nabavku računarske opreme u iznosu od 6,3 miliona eura, čije vrednovanje ponuda je u toku, navodeći da su ukupna ulaganja u digitalnu infrastrukturu u prethodnih godinu iznosila 7.5 miliona eura.

- Ovom nabavkom planirana je kupovina  računara, laptopova, televizora, projektora i  štampača, čime bi se obnovile računarske učionice i dvije trećine kabinata osnovnih škola, kao i po tri kabineta srednjih škola, a čime se u konačnici obezbjeđuje 50 odsto potrebne računarske opreme za obrazovno-vaspitne ustanove, rekla je Vukotić-Jelušić.

Ukazala je da su elektronski upisi među najkorišćenijim elektronskim uslugama u Crnoj Gori.

- Elektronski servis za upis u učeničke i studentske domove iskoristilo je 84,7 odsto prijavljenih, 89 odsto upisa na Univerzitet CG je eletronskim putem, a 52 prijave su podnesene već u prvom minutu po otvaranju konkursa, rekla je Vukotić-Jelušić.

Prema njenim riječima, kontinuirano se nastavlja rad na unapređenju koncepta Digitalna škola, koja predstavlja sigurno školsko online okruženje za rad i učenje, navodeći da je sprovedena obuka za 2.260 nastavnika za primjenu tog koncepta u radu.

Vukotić-Jelušić je ukazala da je Analiza sektora obrazovanja (ASO) pokazala da postoji značajan nedostatak informacija, kako u informacionom sistemu tako i u investicionoj arhivi o kvalitetu školske infrastrukture koja se koristi za pružanje usluga obrazovanja u svim nivoima do visokog, kako ona zadovoljava potrebe učenja i kako se istom upravlja.

- Sve to onemogućava kvalitetno, efikasno, pravovremeno i održivo planiranje investicija u školsku infrastrukturu. Analiza sektora obrazovanja ozbiljno naglašava pitanje u vezi sa neadekvatnom školskom infrastrukturom, ukazujući na njen uticaj na pristup, kvalitet i jednakost obrazovanja, navela je Vukotić-Jelušić.

Upozorila je da svi izvori ukazuju da se obrazovna infrastruktura suočava sa nizom izazova koji obuhvatajua nedostatak prostora u centralnim i primorskim opštinama, pri čemu oko 70 odsto crnogorskih osnovaca pohađa 13 odsto škola, sve je veći broj napuštenih školskih objekata gdje je odliv stanovništva kontinuiran i koji ne ispunjavaju standard, a tu su i regionalne razlike.

Izvanredni i opunomoćeni ambasador Ukrajine u Crnoj Gori, Oleh Herasymenko je, u video poruci, kazao da se od početka ruske oružane snage broj Ukrajinaca u Crnoj Gori dramatično povećao, kao i da veliki broj čine djeca školskog uzrasta.

- Veoma cijenimo napore Ministarstvo prosvjete  u protekloj godini da prilagodi ukrajinsku djecu crnogorskom obrazovnom sistemu. Treba da shvatimo da su ukrajinska djeca u crnogorskim školama djelotvorna investicija u budućnost odnosa Ukrajine i Crne Gore, istakao je Heraximenko.

Smatra da su ukrajinska djeca u crnogorskim obrazovnim postati dodatni most u odnosima naših naroda, kao i da situacija koja je uslijedila zbog teških vremena predstavlja priliku za temeljno jačanje kulturnog dijaloga dvije zemlje.

- Ministarstvo prosvjete Crne Crne je jako dobro radilo u tom pravcu i želimo da se takva pozitiva i dinamika zadrže i u buduće. Zahvalan sam Ministarstvu i čestitam mu na značajnim postignućima u radu tokom protekle teške godine, zaključio je Herasymenko.

Šef Kancelarije UNICEF-a u Crnoj Gori, Huan Santander, rekao je da je tokom protekle godine puno toga postignuto, ali u narednom periodu ostaje još puno toga da se uradi.

- Povećali smo upis djece u vrtiće, posebno romske i egipćanske i djece sa smetanjama u razvoju. U gotovo polovini osnovnih i srednjih škola djeca razvijaju socio-emocionalne vještine kroz program “Moje vrijednosti i vrline”, rekao je Santander u video poruci.

Podsjetio je da je jedna petina nastavnika obučena da koristi digitalne alate u nastavi, kao i da je više od hiljadu kurseva dostupno na platformi za onlajn nastavu Digitalna škola.

- Objavili smo analizu Sektora obrazovanja koja nam daje jasnu sliku sistema i preporuke za dalje reforme, dodao je Santander.

On je čestitao Ministarstvu prosvjete što je povećalo ulaganje u obrazovanje iz javnog budžeta.

- U narednim godina je ključno da svaka vlada nastavi da adekvatno ulaže u reformu obrazovnog sektora. Da bi naši dalji napori bili uspješni, neophodna nam je sveobuhvatna strategija, istakao je Santander.

U okviru muzičkog dijela programa su nastupili Nemanja Radulović, učenik VII razreda ŠOMO Budva, koji je svirao klavir, Nađa Grdinić, učenica IV razreda srednje muzičke škole,,Vasa Pavić", koja je svirala gitaru, a Jovan Jovović iz Podgorice, učenik Osnovne skole 21.maj i članu Fondacije Ognjen Rakočević, svojim likovnim umjećem obogatio je vizuelni doživljaj ovog događaja