Martinović je agenciji MINA rekao da je to dobar rezultat za tako kratak period.
"Posebno ohrabruje činjenica da je interesovanje za HPV vakcinu veliko i među djevojčicama starijeg uzrasta. Iz tog razloga država planira proširenje vakcinacije HPV vakcinom i na starije djevojčice“, rekao je on.
Martinović je rekao da Crnoj Gori prijeti eipdemija malih boginja, i samo je pitanje vremena kada će se to desiti.
“S obzirom na to da su male boginje jedna od najzaraznijih bolesti, i da će se od deset nevakcinisanih, njih devet zaraziti ako dođe u kontakt za zaraženom osobom, dovoljan je samo jedan importovan slučaj da dođe do epiidemije”, kazao je on.
Martinović je rekao da je teško procijeniti kada ce se to desiti.
“Da li se to može desiti u narednih mjesec, dva ili šest i više mjeseci, teško je prognozirati, imajući u vidu da to zavisi od pojave slučajeva u okruženju, povećanog putovanja tokom predstojećih praznika kao i povećanog priliva turista tokom zimske turističke sezone”, rekao je on.
Prema riječima Martinovića, za razliku od ovčijih boginja, koje rijetko daju komplikacije, male boginje su upravo opasne zbog svojih komplikacija.
“Najčešće komplikacije su dijareja, upala srednjeg uha, upala pluća, upala moždanih ovojnica – meningitis, upala mozga – encefalitis, kao i subakutni sklerozirajući panencefalitis – ozbiljna, najčešće smrtonosna komplikacija na mozgu koja se može javiti i nekoliko godina nakon preležanih malih boginja”, kazao je Martinović.
On je podsjetio da se prva doza MMR vakcine daje djeci sa navršenih godinu dana.
Martinović je rekao da je tokom prošle godine vakcinisano oko 12 odsto djece rođene u toku 2021. godine, od toga pravovremeno oko osam odsto, što je na nivou pravovremenosti vakcinacije iz 2021. godine za djecu rođenu 2020. godine.
On je naveo da se pravovremenom vakcinacijom protiv morbila, zaušaka i rubele smatra vakcinacija do navršenih 15 mjeseci života.
“U Crnoj Gori, kao i u zemljama u regionu, postoji trend odlaganja MMR vakcine dok dijete ne progovori i ne prohoda, pa je tako, na primjer, do sada vakcinisano oko 35 odsto djece rođene 2020. godine”, rekao je on.
Martinović je rekao da je IJZ pripremio akcioni plan povećanja obuhvata MMR vakcinom koji uključuje multisektorsku saradnju, i obuhvata niz aktivnosti podijeljenih u tri grupe, po vremenu preduzimanja, odnosno neophodnosti hitnog preduzimanja.
On je pojasnio da je na predlog Instituta, Ministarstvo zdravlja formiralo nacionalnu komisiju za rutinsku imunizaciju, čiji je zadatak da koordiniše i kontroliše sprovođenje akcionog plana za povećanje obuhvata MMR vakcinom.
„U toku je formiranje i opštinskih timova čiji je zadatak sprovođenje kampanje o važnosti MMR vakcinacije kao i preduzimanje aktivnosti predviđenih nacionalnim i lokalnim akcionim planovima”, dodao je on.
Martinović je kazao da se negativni trend vakcinacije MMR vakcinom u Crnoj Gori, kao i ostalim vakcinama ali u manjem procentu, zapaža od 2014. godine.
“Razlozi su mnogobrojni a među njima se ističu djelovanje antivakserskih grupa iz regiona na društvenim mrežama, među kojima nažalost ima i ljekara, neopravdan strah roditelja od autizma, odlaganje vakcinacije i u slučaju običnih prehlada”, naveo je on.
Prema riječima Martinovića, COVID-19 pandemija je dodatno otežala situaciju.
“Jer je vakcinacija praktično bila prekinuta, a u početku je i vladao veliki strah od infekcije SARS – CoV2 viirusom, pa su roditeji i iz tog razloga odlagali MMR vakcinu”, dodao je on.
Martinović je upozorio na ozbiljnost morbila i apelovao ne sve roditelje da vakcinišu svoju djecu MMR vakcinom i zaštite ih od mogućih komplikacija.
Osvrćući se na obuhvat BCG vakcinacijom, Martinović je rekao da zadnjih nekoliko godina imunizacija tom vakcinom iznosi oko 90 odsto.
Prema njegovim i riječima BCG vakcinacija predstavlja najveći obuhvat među vakcinama iz kalendara obaveznih imunizacija.
Martinović je dodao da je ipak i dalje ispod potrebnih 95 odsto.
„Procenat djece vakcinisane BCG vakcinom u prošloj godini biće poznat početkom ove godine, obzirom da se BCG vakcina najvećim dijelom daje u porodilištima a tek kasnije registruje u vakcinalni karton od izabranog pedijatra“, rekao je on.
Martinović je rekao da je u zadnje vrijeme primijećen trend odlaganja i odbijanja BCG vakcine od roditelja, što za posljedicu može imati obolijevanje nevakcinisane djece od teških formi tuberkuloze.
„Uzroci se mogu tražiti u sve većem negativnom uticaju društvenih mreža, kojim se šire dezinformacije o vakcinama, kao i uticaju antivakcinalista, tako da se stiče utisak da roditelji sve više vjeruju alternativnim, neprovjerenim izvorima, a ne struci“, rekao je on.
Govoreći o trenutnoj epidemiološkoj situaciji u vezi sa COVID-19, Martinović je reko da je stabilna, ali da se zbog praznika može očekivati povećan broj slučajeva nakon polovine januara, imajući u vidu povećan broj turista i okupljana većeg broja ljudi zbog organizovanih proslava.
Martinović je rekao da IJZ redovno prati oboljevanje od svih zaraznih bolesti, a među njima, posebno obolijevanje od COVID-19.
On je naveo da je jedna od posljedica infekcije koronavirusom i dugotrajni kovid ili post-kovid, koji se javlja nakon infekcije SARS CoV-2 virusom, a može trajati od par nedjelja pa do više od godinu dana nakon infekcije.
Martinović je rekao da post-kovid karakterišu različiti simptomi kao što su umor, kašalj, nedostatak vazduha, glavobolja, bolovi u grudima, zglobovima, mišićima, lupanje srca, dijareja.
Post-kovid period, kako je dodao, karakterišu i problemi sa spavanjem, promjene raspoloženja, poteškoće sa razmišljanjem i koncentracijom – takozvana „moždana magla“, problemi sa ukusom i mirisom, promjene u menstruacionom ciklusu.
„Milioni ljudi u svijetu su se žalili na dugotrajni kovid, tj. post-kovid. Ispitivanje posljedica pandemije COVID-19 u svijetu pa i u Crnoj Gori je u periodu pred nama, čije rezultate možemo očekivati tek po okončanju pandemije“, zaključio je Martinović.
(MINA)
