Rekao je da je riječ o kombinovanom gazdinstvu, a da će pod pojačanim nadzorom stručnog tima i terenske veterinarske službe u narednom periodu biti preko 10 krava i više od stotinu koza i ovaca.

Prisustvo antitijela u nalazima, kako objašnjava Đaković, ukazuje da je kju groznica bila na toj farmi u prethodnom periodu, ali da negativne PCR analize potvrđuju da cirkulacija uzročnika ne postoji. Naveo je da su na osnovu epizootiološkog ispitivanja dobili informaciju da je i u ranijem dužem periodu bilo pobačaja kod ovaca na toj farmi, koji nisu pravovremeno prijavljivani veterinarskoj ambulanti.

Ilustracija

-D-LJ.

– Potvrđeno je prisustvo antitijela kod životinja. Sve se dalje analize rade u skladu sa Naredbom za suzbijanje kju groznice. Mlijeko krava će se uzimati tri puta na 21 dan. Kod ovaca i koza se radi uzorkovanje kod svih životinja koje pokažu kliničku sliku koja ukazuje na kju groznicu (abortusi, pneumonije...), ukoliko ih bude – poručio je Đaković.

Grgurović: U opštini Danilovgrad problem kju groznice uspješno riješen

Apelovao je na sve držaoce životinja da sve promjene zdravstvenog stanja koje mogu ukazivati na kju groznicu prijave najbližoj veterinarskoj ambulanti, naglašavajući da su analize u ovom slučaju besplatne.

Zbog kju groznice u prošloj godini eutanazirano je oko 230 goveda s teritorije nikšićke i danilovgradske opštine. Od kju groznice, koja je zoonozna, odnosno prenosiva sa životinja na ljude, lani su oboljele 23 osobe, a u ovoj godini četiri. Od toga, u Podgorici je registrovan jedan slučaj, a tri u Plužinama, pri čemu je većina slučajeva, kako su u utorak kazali iz Insituta za javno zdravlje (IJZ), registrovana među osobama koje su bile profesionalno izložene oboljelim životinjama.

– Veoma je važno da osobe koje imaju farme životinja (goveda, ovaca, koza) prate savjete veterinarskog i zdravstvenog sektora kako bi smanjile vjerovatnoću infekcije. Naglašavamo da je najčešći put prenosa aerogeni – putem kontaminiranih čestica vazduha koje sadrže bakteriju coxiella burnetii, kao i direktnim kontaktom sa kontaminiranim mlijekom, mesom, vunom i aerosolima koji potiču od životinjskih izlučevina (urina, fekalija ili tečnosti prilikom porođaja). Takođe, rezervoari coxiella burnetii, pored domaćih životinja, mogu biti i divljač, ptice, kao i krpelji. Nije rijetka situacija da izvor i mjesto potencijalne ekspozicije ostanu neotkriveni – objasnili su iz IJZ.