Obala Lima zatrpana smećem / -FOTO: NVO EUROMOST

Životna sredina kamen spoticanja na putu ka EU

U Crnoj Gori je prošlog mjeseca usvojen Zakon o upravljanju otpadom, ali je on i dalje u dobroj mjeri neusklađen sa evropskim pravom i kao takav ostaje jedan od najvećih izazova za domaće zakonodavne vlasti u procesu evropskih integracija u oblasti zaštite životne sredine.

U odnosu na Okvirnu direktivu o upravljanju otpadom i još devet posebnih direktiva iz materije upravljanja različitim vrstama otpada, Zakon o upravljanju otpadom bilježi ukupno 145 potpunih usaglašenosti, dok je ostalih 181, od čega 92 djelimične ili potpune neusaglašenosti, čak 72 odredbe se trenutno prikazuju kao neprenosive, dok za 17 odredbi nije iskorišćena opcija prenosa u domaći zakonodavni pravni sistem.

To pokazuje dio analize Akcije za socijalnu pravdu (ASP) o usklađenosti Zakona o upravljanju otpadom sa najznačajnijim evropskim direktivama. Kako je za "Dan" saopšteno iz te nevladine organizacije, analiza se bavi pitanjem usklađenosti deset nacionalnih sistemskih zakona iz oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promjena sa najvažnijim evropskim direktivama.

Znatna neusklađenost normi (potpuno ili djelimično nesuklađenih) domaćeg zakona o otpadu sa Okvirnom direktivom o upravljanju otpadom odnosi se na pitanje odstupanja od hijerarhije otpada, pojedinačne slučajeve prestanka statusa otpada, popisa opasnog otpada, na potrebne mjere za uklanjanje opasnih supstanci iz otpada, minimalne tehničke standarde obrade otpada, ili uspostavljanje elektronskog registra za evidentiranje podataka o opasnom otpadu.

Električni i elektronski otpad na čekanju

Cilj Evropske direktive o otpadnoj električnoj i elektronskoj opremi jeste utvrđivanje mjera za zaštitu životne sredine i zdravlja ljudi.

Zakon o upravljanju otpadom ima 14 normi koje su djelimično usklađene sa ovim evropskim propisom.

"Dan" je nedavno pisao da u Crnoj Gori postoje samo dvije sanitarne deponije, u Podgorici i Baru, dok se u ostalim djelovima države smeće odlaže na 346 divljih odlagališta, koliko ih je zvanično popisano.

– S obzirom na to da je potrebno uraditi novu procjenu sredstava za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promjene, a najskuplji dio odnosi se na upravljanje otpadom, preko delegacije Evropske unije u Crnoj Gori obezbijediće se ekspert koji će uraditi procjenu neophodnih sredstava i napraviti mapu puta za zatvaranje poglavlja 27, a samim tim imaćemo i procjenu neophodnih sredstava za primjenu Zakona o upravljanju otpadom – kazali su ranije za "Dan" iz resornog ministarstva.

Crna Gora planira izmjene Zakona o upravljanju otpadom krajem 2025. i krajem 2027. godine, kada projektuje da usaglasi dio neusklađenih odredbi sa Okvirnom direktivom, dok će nekoliko odredbi harmonizovati tek nakon pristupanja Evropskoj uniji. Znatan dio usklađivanja planira se i kroz donošenje podzakonskih akata do kraja naredne godine.

Reciklažni centar i regionalna deponija na sjeveru samo u planovima

Konstatovana јe i neusklađenost sa direktivom o ambalažnom otpadu, o stavljanju baterija i akumulatora na tržište, o otpadnim vozilima, kao i sa direktivom o upravljanju otpadom od industrija vađenja minerala, gdje se bilježi najveći stepen neusaglašenosti, ili sa direktivom o odlagalištima otpada.

Iz ASP-a su naglasili da se veliki broj odredbi prikazuju kao neprenosive, što otvara pitanje da li je tu opciju bilo u svakom slučaju opravdano primijeniti, ili se na taj način pokušava uticati da ukupna brojka ostalih neusklađenih odredbi bude manja od prikazane.

Iz ove nevladine organizacije naglašavaju da će ogroman izazov u upraljanju otpadom biti obezbjeđenje novca da bi se ispunili strogi evropski standardi, ali da zasad nijesu poznate detaljne procjene koliko će zemlju koštati oblast upravljanja otpadom.