To je poručeno na okruglom stolu - Otvorenost javne uprave, prostor za unapređenje”, koji je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), a finansijski podržalo Ministarstvo javne uprave.
Programska direktorica CeMI-ja, Teodora Gilić, kazala je da je, u vremenu kada su informacije jedan od najvažnijih resursa, pravo na slobodan pristup informacijama od velike važnosti za osiguranje transparentnosti, odgovornosti i participativne demokratije.
- Ustav Crne Gore garantuje ovo pravo, ali nije dovoljno samo usvojiti zakon, već je važno i osigurati njegovu dosljednu i efikasnu primjenu - istakla je Gilić.
Prema njenim riječima, istraživanja koja je sproveo CeMI pokazuju da, iako je broj podnesenih zahtjeva porastao sa 5.923 u 2019. na 7.128 u 2023. godini, procenat potpuno odobrenih zahtjeva opao je sa 54 odsto u 2020. godini na svega 32,9 odsto u 2023.
- Ovi podaci jasno ukazuju na izazove u praksi, te na potrebu za unapređenjem sistema - poručila je Gilić, prenosi PR Centar.
Ona je ukazala da je CeMI, kroz projekat "PROSPECTA: Promocija Otvorenosti i Stvaranje Pristupa za Efikasnu i Transparentnu Administraciju", analizirao primjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama i identifikovali ključne prepreke sa kojima se suočavaju građani i institucije.
- Tri sprovedena istraživanja, koja su obuhvatila uvid u različite aspekte primjene Zakona, pokazala su da je jedan od najvećih izazova nedostatak saradnje unutar institucija - navela je Gilić.
Kako je dodala, nedovoljna digitalizacija arhiva dodatno otežava pristup traženim informacijama, dok su zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijama postale značajan problem.
Gilić je kazala i da se podnosi veliki broja sličnih zahtjeva za SPI u kratkom vremenskom periodu često sa ciljem da se oteža rad institucija, što dovodi do preopterećenja sistema i smanjenja efikasnosti u obradi legitimnih zahtjeva.
Ona je rekla da u CeMI-ju smatraju da bi proaktivnije objavljivanje informacija od državnih organa, i efikasniji nadzor nad primjenom zakona doprinijelo smanjenju ovih zloupotreba.
Državni sekretar u MJU, Naim Đokaj, rekao je da je 2019. godine pokrenut postupak donošenja izmjena i dopuna Zakona o SPI, koji, nažalost, nije rezultirao usvajanjem novog zakona.
On je kazao da je MJU započelo proceduru pripreme novog zakona.
Gjokaj je poručio je da jedino proaktivno objavljivanje informacija može smanjiti potrebu za podnošenjem zahtjeva i poboljšati demokratske procese u zemlji.
- Iako važeći zakon pruža solidan okvir za ostvarivanje prava na slobodan pristup informacijama, suočeni smo s izazovima koji utiču na efikasnost rada organa i ostvarivanje prava građana - naveo je Đokaj.
Nemanja Stankov sa Fakulteta političkih nauka predstavio je rezultate tri istraživanja koja je CeMI sproveo u posljednjih sedam mjeseci, a koja su obuhvatila anketiranje državnih službenika, analizu primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama i praćenje slučajeva zloupotreba ovog prava.
On je kazao da je jedno od istraživanja uključivalo anketiranje državnih službenika na nacionalnom i lokalnom nivou, od kojih je oko 33 odsto ispitanika saopštilo da nije dovoljno upoznato sa odredbama zakona.
- Značajan dio njih, 23 odsto, nije bio siguran da li njihova institucija ima objavljen Vodič za slobodan pristup informacijama na zvaničnom sajtu, što je zakonska obaveza - naveo je Stankov.
On je dodao da nedostatak digitalizacije arhiva predstavlja ozbiljan problem, jer mnoge institucije ne posjeduju adekvatne digitalne sisteme za pohranu i pristup starijim dokumentima, što otežava pravovremeno izdavanje traženih informacija.
Prema riječima Stankova, kroz istraživanja su identifikovani glavni modaliteti zloupotreba: slučajevi u kojima su podnosioci zahtjeva slali veliki broj sličnih zahtjeva sa ciljem preopterećenja institucija i ostvarivanja finansijske koristi kroz sudske sporove.
- Istraživanja su ukazala i na nedostatke u pravnoj regulativi, naročito u vezi sa nepreciznim definicijama pojmova poput “informacija od javnog značaja. Ove nejasnoće dodatno otežavaju službenicima da pravilno primijene zakon, što često vodi ka odbijanju zahtjeva - naveo je Stankov.
Predstavnik SIGMA-e Timo Ligi istakao je da su organi obavezni da prokativno objavljuju informacije, ali da je drugo pitanje kako se to sprovodi u praksi.
- I dalje imamo veliki problem ćutanja administracije, odnosno administracija ne odgovara na vrijeme. Međutim kada je riječ o zloupotebama, cilj određenih advokata i podnosilaca zahtjeva je da izazovu ćutanje administracije. Mora postojati obezbjeđen djelotvoran pristup pravnim ljekovima - ukazao je Ligi.
Šefica Odjeljenja za slobodan pristup informacijama u Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, Biljana Božić, navela je da je od 2019. zaključno sa prošlom godinom Agencija primila 28.148 žalbi, a u istom periodu Upravni sud je zaprimio 17.165 tužbi koje su se odnosile na sve predmete koje je Agencija primila.
- Kada je u pitanju ćutanje administracije, čak i kada je stranka zadovoljna naknadno donijetim rješenjem, na osnovu presude Evropskog suda za ljudska prava zauzet je standard u presudama Vrhovnog suda i Upravog suda, da ukoliko se nije odlučilo u zakonom propisanom roku, stranka zbog angažovanja advokata ostvaruje iznos od 363 EUR - rekla je Božić.
Ona je saglasna da iznosi naknada treba da budu umanjeni, zanemarljivi i da se fokus stavi na samog podnosioca zahtjeva.
Advokatica i autorka Smjernica za postupanje po zahtjevu za pristup informacijama, Milena Nikezić, kazala je da definitivno postoji zloupotreba prava na slobodan pristup informacijama i ukazala je da je jednom Opštini Bar pred novogodišnje praznike stiglo skoro 200 zahtjeva.
Ona je rekla da organi ne idu u korak sa vremenom, kao i da građani nemaju uvid da mnogo problema nastaje zbog tehničkih problema.
- Takođe, rokovi za organe su kratki, ali za građane su rokovi dugi jer oni ne znaju sistem i proceduru. Njima se čini da je rok sasvim dovoljan, ali imamo prenatrpan sistem organa vlasti kojima je 15 dana premalo - objasnila je Nikezić.
