Prošle sedmice je u medijima objelodanjeno da je kotorski Osnovni sud oslobodio optužbe Marka Carevića u slučaju protivpravnog zauzimanja zemljišta, a njegov sin Milan Carević, na koga je prije nekoliko godina prenio vlasništvo u „Carinvestu“, je osuđen na pola godine kućnog zatvora, dok firma treba da plati novčanu kaznu od 100 hiljada eura. Presuda je nepravosnažna i na nju postoji mogućnost ulaganja žalbe.
- U ime fime „Carinvest“ je Milan Carević sa IRF-om potpisao ugovor o kreditu 12. marta ove godine. Odobren je kredit od dva miliona eura za obrtna sredstva, na rok otplate od šest godina, uz godinu grejs perioda. Efektivna kamatna stopa (svi troškovi kredita) je 4,68 odsto - navodi ova NVO.
Kao garancija za kredit, osim određene nekretnine u Budvi i više mjeničnih garancija i jemstava, kao jemac se pojavio i Marko Carević.
- Ugovor o jemstvu je datiran na 13. mart 2024. godine, a njime je nekadašnji prvi čovjek lokalne uprave u Budvi garantovao cjelokupnom svojom imovinom vraćanje kredita, ukoliko to ne učini porodična firma. Ugovorom o jemstvu je, pored ostaloga, Marko Carević izjavio da se protiv njega „ne vodi sudski ili drugi postupak, koji bi ugrozio njegovu materijalnu sposobnost za ispunjenje obaveza preuzetim ugovorom (o jemstvu).“ Zahtjev za dobijanje kredita firma „Carinvest“ bila je podnijela 08. februara ove godine, a tražila je rok otplate od sedam godina, uz grejs period od godinu, te joj je mjesec kasnije kredit za obrtna sredstva i odobren. Krediti IRF-a su među najpovoljnijim u zemlji - ističe Akcija za socijalnu pravdu.
Prema podacima Akcije za socijalnu pravdu, firma „Carinvest“ je za obrtna sredstva prikazivala kartice računa za nabavke goriva, cementa, željeza, bitumena.
- Prije odobravanja kredita javnost je mjesecima bila upoznata da je kotorsko tužilaštvo podnijelo optužni predlog protiv Carevića zbog krivičnog djela protivpravno zauzimanje zemljišta i krivičnog djela građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, kao i zbog protivpravnog zauzimanja zemljišta. U konkretnom slučaju IRF je odobrio kredit vlasnicima i firmama protiv kojih se vodio krivični postupak, a što je javno bilo poznato, dok je prvostepena sudska odluka uslijedila više mjeseci kasnije - ističe Akcija za socijalnu pravdu.
